Autobus od PODGORICA do KRUŠEVAC prolazi između ostalog i kroz gradove KRALJEVO, ROŽAJE, NOVI PAZAR, RAŠKA, BERANE (zavisno od rute linije). Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 392 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 08 sati i 30 min.
S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prije prelaska granice.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje PODGORICA - KRUŠEVAC postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od PODGORICA do KRUŠEVAC :KANIS.
Podgorica
Autobuska stanica Podgorica se nalazi na Trgu Golootočkih žrtava, na 900 m udaljenosti od centra glavnog grada Crne Gore. Sa preko 300 polazaka dnevno, 100 prevoznika i preko milion korisnika usluga godišnje autobuska stanica Podgorica predstavlja najznačajniji autobuski terminal u Crnoj Gori.
Autobuska stanica se graniči sa Železničkom, a u neposrednoj blizini stanice se nalaze hotel "Terminus" i veliki šoping centar "Mall of Montenegro".
Brojni sadržaji koji su dostupni putnicima i građanima - kafei, prodavnice, restoran, pošta, banka, rent-a-car, parking, turističke agencije, ATM automati, platni terminali, čuvanje prtljaga, WiFi, javno kupatilo, a posebno ljubazno i posvećeno osoblje, čine autobusku stanicu Podgorica "Mjestom dobrih putovanja".
Pored usluga brojnih taksi službi, putnici mogu koristiti i liniju 6A gradskog prevoza (Željeznička stanica - Zlatica) koja vozi u najuži centar grada do hotela "Crna Gora" i Crnogorskog narodnog pozorišta.
Važne informacije
Autobuska stanica Podgorica
Adresa: Trg Golootočkih žrtava 1, 81000 Podgorica
Radno vreme: 00:00 - 24:00 h
Broj telefona: +382 (0)20 620 430
e-mail: autobuskastanica@intours.me
Informacije:
- radno vreme: 00:00-24:00
- broj telefona: +382 (0)20 620 430
Garderoba:
- radno vreme: 06:00-22:00
- cijena po komadu prtljaga za svaki započeti sat: 1€
- dnevna usluga čuvanja prtljaga, po komadu, iznosi 4€
S obzirom da je pristup peronima kontrolisan, na perone se ulazi kupovinom autobuske karte ili posebne peronske karte. Cena peronske karte je 1,00€.
Gradski prevoz
- Linija 1 Botun - Masline
- Linija 1_B Kakaricka Gora - Zabjelo
- Linija 3 Autobuska stanica - Tološi
- Linija 4 Konik - Tološi
- Linija 5 Konik – Gornja Gorica
- Linija 6A Trg Golootočkih žrtava - Stara Zlatica
- Linija 8/53 Stari Aerodrom – Beri
- Linija 9 Zabjelo - Zagorič
- Linija 10 Zabjelo-Murtovina-Mosor-Doljani
- Linija 11 Autobuska stanica - Manastir Morača PROBNA LINIJA
- Linija 12 Autobuska stanica - Bioče
- Linija 13 Autobuska stanica - Veruša
- Linija L15/L7 Stari Aerodrom - Mareza
- Linija 16 Trg Golootočkih žrtava - Dahna
- Linija 18 Zabjelo - Blok VI
- Linija 19 Konik - Blok VI
- Linija 20 Rogami - Kokoti
- Linija 21 Zabjelo - Zlatica - Smokovac
- Linija 23 Autobuska stanica - Spuž
- Linija 30 Autobuska stanica - Kuće Rakića
- Linija 38 Crveni krst (A) - Pričelje (B) probna linija
- Linija 51 Autobuska stanica-Kamenica-Pprogonovići
- Linija 52 Autobuska Stanica-Beri-Buronji
- Linija 54_B Berska ulica - Autobuska stanica
- Linija 55 Trg Golootočkih žrtava - Grbavci
- Linija 62 Trg Golootočkih žrtava - Kuči
Kruševac
Kruševac je grad koji se nalazi u središnjem delu Srbije, u dolini Zapadnog Pomoravlja, na reci Rasini. Kruševac danas ima preko 75.000 stanovnika na teritoriji grada i oko 140 hiljada stanovnika na teritoriji opštine. Opština Kruševac obuhvata 101 naselje. Kruševac je centar Rasinskog okruga. Opština Kruševac zahvata površinu od 854 km².
Poznat je kao srednjovekovna srpska prestonica.
Nalazi se u kruševačkoj kotlini koja obuhvata kompozitnu dolinu Zapadne Morave i prostire se između Levča i Temnića na severu, Župe, Kopaonika i Jastrepca na jugu i Kraljevačke kotline i Ibarske doline na zapadu.
Grad je podigao knez Lazar 1371. godine. Prvi put se pominje 1387. godine, u povelji kojom knez Lazar potvrđuje ranije trgovačke privilegije Dubrovčanima.
Kruševac je nekada bio jak privredni centar sa posebno razvijenom metalo - prerađivačkom („14. oktobar“) i hemijskom industrijom (HI „Župa“, „Merima“, „-{Trayal}-“ i „Rubin“). Posle privtizacije velikih društvenih kolektiva, u gradu ima i preko 1500 privatnih preduzeća i preko 3500 samostalnih radnji različitih delatnosti.
U narodnoj sveslovenskoj mitologiji Sveti Vid označava vrhovno, svevideće božanstvo. U srpskoj narodnoj tradiciji Vidovdan se obeležava kao dan Kosovskog boja 1389. godine. Stoga ga je srpska crkva od 1892. godine, ozvaničila i uvrstila u svoje praznike, a posle proroka Amosa i svetog kneza Lazara. Najznačajniji praznik za grad Kruševac svakako je Vidovdan, duboko ukorenjen u svesti stanovništva na ovim prostorima kao dan pogibije kneza Lazara u borbi za očuvanje svoje države i naroda. Proslavlja se sa svim atributima gradske slave, kao i Duhovi ili Sv. Trojica. Na Vidovdan se takođe svake godine, u crkvi Lazarici, daje pomen kosovskim, ali i svim drugim izginulim srpskim ratnicima u oslobodilačkim ratovima. U prošlosti se toga dana održavao i vašar, najveći u Kruševcu. Vašari ili sajmovi, nekada važan vid trgovine, uvedeni su u Kruševcu kad i u celoj Srbiji, zakonskom uredbom 1839. godine. Osim Vidovdanskog, održavali su se na Blagovesti, 7. aprila, Sv. Iliju, 2. avgusta i na "Malu Gospojinu", 21. septembra, što se održalo do današnjih dana. Esnafske slave, nekada važna karakteristika građanskog društva, kada su razni esnafi, društva i udruženja, uglavnom humanitarnog karaktera, proslavljali svog patrona - zaštitnika (najstariji esnafi u Kruševcu su lončarski iz 1839, mumdžijski iz 1842, trgovačko-bakalski iz 1846, meandžijski iz 1848...) zadržale su se još samo kod humanitarnog društva "Dobra narav", ili "Baksuzi, ugursuzi i namćori", specifičnog za ovaj grad, koje se okuplja svake godine devetog utorka od Božića, gajeći svoja pravila ponašanja.
Oko 35% ukupne površine Grada je pod šumama. Najveći kompleks šuma je rasprostranjen na Jastrepcu, najšumovitijoj planini na Balkanu. Teritorija Grada Kruševca je takođe poznata po značajnim izvorištima mineralnih i geotermalnih voda (Bela Voda, Ribarska Banja, Lomnica, Žabare, Čitluk).