Sombor

Sombor se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Vojvodine, odnosno Srbije. Nalazi se na dnu basena nekadašnjeg Panonskog mora. Grad se razvio na jednom od 14 ostrva, koje je formirala rijeka Mostonga, svojim široko razlivenim tokom. Kasnije je vodoregulacijom, melioracijom i prokopavanjem kanala fizionomija terena sasvim izmijenjena pa Sombor više nije ostrvski grad na močvarnom terenu.

Sombor se svojim sjevernim obodom graniči sa Mađarskom, a na zapadu sa teritorijom Republike Hrvatske. Opština je veoma dobro povezana magistralnim i regionalnim putevima. Od Beograda je udaljen 175 km a od Budimpešte 220 km.

Ovaj grad se ubraja među najljepše i najreprezentativnije gradove Srbije. Čuven je po svojoj arhitekturi, urbanosti i originalnosti ali i po veselom duhu i bogatom društvenom i noćnom životu.

U pisanim dokumentima prvi put se pominje 1391. godine pod imenom Cobor Sent Mihalj, kao posjed grofa Cobora.
Nakon pada pod vlast Turaka Sombor je poprimio naglašene karakteristike turskog naselja. Postao je sjedište nahije Segedinskog sandžaka. Imao je hamam, saraj, dvije medrese i preko dvije stotine zanatskih radnji: kazandžija, kujundžija i drugih karakterističnih zanata dok su gradom dominirali minareti sedam džamija. Vlasti i vremena su se mijenjali do 1749. godine kada su somborci od carice Marije Terezije otkupili status „slobodnog kraljevskog grada“i od tada počinje novija istorija Sombora koju prati snažan privredni i kulturni razvoj.

Sombor je jedan od, u to vrijeme rijetkih gradova, koji je u potpunosti planski i urbanistički regulisan. Fransoa de Soar napravio je prvi plan Sombora čiji original se i danas čuva u bečkom Ratnom arhivu. Ovaj plan svjedoči da je stari centar Sombora zadržao svoj autentični oblik a većina velikih i reprezentativnih zgrada je sačuvana. Staro gradsko jezgro omeđeno je sa četiri vijenca – ulice formirajući pravougaonik koji jasno odvaja stari od novog dijela grada.
Većina građevina građena je u stilu Bidermajer i pseudo-bidermajer, a od gradskih palata i crkava izdvajaju se: somborska Županija, Gradska kuća ili Magistrat, Gradska biblioteka „Karlo Bijelicki“, Graškalovićeva palata, kuća Janoša Mađara, Kronić palata, Manastir Svetog arhiđakona Stefana, Crkva Presvetog Trojstva – stara katolička crkva, Crkva Svetog Jovana Preteče – mala pravoslavna crkva, Crkva Svetog velikomučenika Georgija – velika pravoslavna crkva, Karmelićanska crkva – crkva sa dva tornja, Kapela Svetog Ivana Nepomuka, Plebanija – Župni dvor, Preparandija – Učiteljska škola, Srpska čitaonica i mnoge druge.

Kada su prirodne atrakcije u pitanju, Sombor ni ovdje ne zaostaje, naprotiv, u cijeloj Srbiji ubjedljivo prednjači po broju parkova i zelenih površina. U okolini Sombora nalaze se čuvena lovišta i šumski kompleksi te je stoga lovni turizam u ovom kraju izuzetno razvijen. U somborskim lovištima uzgaja se plemenita divljač kao što je ritski jelen, srne, mufloni, divlje svinje, različite vrste ptica i druga sitna divljač.

Sombor je autobuskim prevozom izuzetno dobro povezan sa svim većim centrima u Srbiji.

Adresa autobuske stanice:

Franje Rackog bb, 25000 Sombor 
Tel: +381 25 441 166

Vrnjačka Banja

Vrnjačka Banja je gradsko naselje u Srbiji i sjedište istoimene opštine u Raškom okrugu sa nešto više od 9.200 stanovnika. Nalazi se u centralnoj Srbiji, između planine Goč (1216 m) i Zapadne Morave. To je najveća banja u Srbiji, kao i jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u zemlji. Povezana je preko Kraljeva i Kruševca sa svim ostalim oblastima u Srbiji autoputem i željeznicom. 
Klima Vrnjačke Banje je umjereno kontinentalna sa uticajem planinske klime. Ljeta su sa svježim jutrima i večerima zbog vjetra koji sa Goča duva prema Zapadnoj Moravi, a zime su sniježne i bez oštrih mrazeva. U Vrnjačkoj Banji postoji sedam mineralnih izvora. 
Vrnjačka Banja ima veoma dugu tradiciju lječilišta. Rimljani su između 2. i 4. vijeka izgradili banju za oporavak AQUAE ORCINAE na vrnjačkom toplom mineralnom izvoru. Razvoj savremene Vrnjačke Banje započeo je 1868. godine radom Osnivačkog društva, najstarije turističke organizacije na Balkanu.
Glavna privredna grana ovog mjesta je turizam. Kao jedna od vodećih turističkih destinacija u Srbiji, Vrnjačka Banja prednjači u uvođenju inovacija u prezentaciji turističkog potencijala, i jedna je od rijetkih turističkih destinacija u Srbiji gdje postoji turistička kartica pod nazivom Serbian Tourist & Shopping Card, preko koje je moguće ostvariti čitav niz popusta pri kupovini robe ili usluge. 
Centralno mjesto u životu Vrnjačke Banje pripada prelijepom banjskom šetalištu koje se sa jedne strane prostire duž Vrnjačke reke, dok se sa druge strane nalaze kafići, restorani, prodavnice i još mnogo toga što može privući pažnju šetača.
 
Noćni provod
Noćni klub „Podroom“
 
Restorani
„Kod Koče“, Kruna, Dukat, 3eM, Savka, Gočko, Vuk, Kraljica, Kuća, San, Snežnik, „Kod Kumova“, Horizont
 
Kafići
Boss, Kralj, In, Paris, Lido, Art, La Vida, kafe Teatar, Trokadero
 
Manifestacije
Međunarodni vrnjački karneval, "Lovefest", manifestacija "Poljubi me“, "Na Desankin Dan“, “Sajam cvijeća i starih zanata”, "Zlatne niti“
 

 

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Hotel Tonanti, Fontana Vrnjačka Banja, Pegaz Holiday Resort, Mini Hotel Vienna, Villa Emilia, Apartments Passage

Šoping

Tržni centar Vrnjačka Banja, "Zepterme", Tržni centar Brđović, New Shanghai robna kuća

Važni telefoni

Autobuska stanica 036 612 446
Pošta 036 611 887
Hitna pomoć 036 611 124
Apoteka 036 616 010
Vatrogasna služba 036 611 123
Policija 036 611 122