Split

Split, jedna od najznačajnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj, nastao je unutar Dioklecijanove palače, tokom VI stoljeća. Po legendi, prvi stanovnici Splita bili su izbjeglice iz rimskog grada Salone kojeg su uništili Avari. Ovaj, po veličini drugi grad u Republici Hrvatskoj okružen je svojim povjesnim predgrađima i dijeli se na Stari grad (unutar Dioklecijanove palače) i Novi grad ( zapadno od Starog grada, s Narodnim trgom). Povjesna gradska jezgra Splita nalaze se na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine od 1979. godine.

Sa njegove istočne strane nalazi se rijeka Žrnovnica, a sa zapadne strane rijeka Jadra. Smješten je na jednom od najsunčanijih dijelova srednjeg Mediterana. Njegove najvažnije znamenitosti su Dioklecijanova palača i gradska jezgra, gradska šetnica Riva, Marjan kao i plaža Bačvice slavna po "Piciginu", jedinstvenoj igri nastaloj baš na tom mjestu. Ka sjevernom zidu palače nalazi se grandiozni kip Grgura Ninskog, rad veličanstvenog kipara Ivana Meštrovića u čijoj su blizini smještena veličanstvena Zlatna vrata koja su vodila do grada Salone i koja je smio koristiti samo car Dioklecijan i njegova obitelj.

Svakako nezaobilazno mjesto prilikom posjeta ovom drevnom gradu predstavlja carski trg Peristil, jedan od najvažnijih arhitektonskih djela kasnorimske arhitekture, na kom se nalazi 3500 godina stara egipatska sfinga. Uz trg se uzdiže zvonik jedne od najstarijih kršćanskih katedrala na svijetu - katedrala Svetog Dujma, splitskog zaštitnika, koja je smještena u nekadašnjem carskom mauzoleju. Tijekom ljeta ovdje se svakodnevno vrši smjena Dioklecijanove straže koja biva ispraćena carskim pozdravima sugrađanima i turistima.

Jedno od glavnih obilježja grada, gradska šetnica Riva štiti jedno od najvećih splitskih turističkih atrakcija - Dioklecijanove podrume - nekad skladište za svakodnevne potrebe stanovnika Palače, danas poznata po tome što su u njoj snimljene scene iz serije “Igra prijestolja“.

Splićani su poznati kao hedonisti i ljubitelji kulturnog života. Gradski društveni život odvija se na Narodnom trgu (Pjaci), Prokurativu - prekrasnom trgu nalik Trgu Svetog Marka u Veneciji, kao i kroz Marmontovu ulicu. Još od srednjeg vijeka Narodni trg predstavlja središte zabave i odmora a značajan je i po tome što se na njemu nalazi stara gotička gradska vijećnica.

Split je važno hrvatsko, mediteransko kulturno središte, po veličini danas i drugi sveučilišni centar u Hrvatskoj.


FESTIVALI

Mediteran film – lipanj; „Ultra Europe“ – srpanj; Splitsko ljeto; Festival komorne glazbe; Split film – rujan; „Cro Patria“


MANIFESTACIJE

Advent u Splitu, „Noć Muzeja“, „Dani kršćanske kulture“, „Dani Dioklecijana“, „Mrdujska regata“, „Svitsko prvenstvo u piciginu“


KULTURNI ŽIVOT

Kazališta – Gradsko kazalište lutaka, Gradsko kazalište mladih, HNK „Split“

Muzeji – Arheološki muzej, Crikvine – Kaštelet, Etnografski muzej, Franjevački samostan Svetog Ante, Hrvatski pomorski muzej, Kuća slave splitskog sporta, Muzej grada Splita, Muzej Has, Prirodoslovni muzej, Riznica katedrale, Živi muzej

Galerije – „Vasko Lipovac“, „Foto klub Split“, „Emanuel Vidović“, Galerija konzervatorskog odjela, „Kula“, „Meštrović“, „Morska“, „Umjetnina“, „Francusko društvo“, Multimedijalni kulturni centar

Bioskop – „Central“, „Cineplexx“, „Cinestar Split“, „Karaman“, „Zlatna vrata“

Kulturni centri – Kulturni centar Novog Sada, Omladinski centar, Studentski kulturni centar, Dečji kulturni centar


NOĆNI ŽIVOT

Klubovi
„Bačvice“, „Bounty“, „Pino“, „Ghetto club Split“, „Hemingway“, „Inbox“, „Jungla“, „Luxor“, „Plava kava“, „O’Hara”, “Tropic”, “Vanilla”


SMJEŠTAJ
Hoteli

„Atrium“, „Park“, „Art“, „Dioklecijan“, „Cornaro“, „Dalmina“, „Fanat“, „Globo“, „Luxe“, „Marmot“, „Marul“, „President“, „Jupiter“, „Radisson Blu Resort Hotel“, „Vestibul“, „Adriana“, „Divota“

Hosteli
„Renato“, „Adriatic“, „Ana“, „Apinelo“, „Design“, „Dual“, „Emanuel“, „101 Dalmatinac“


Marine
ACI, „Jadran“, „Mornar“, „Špinut“, „Split“, „Zenta“


ŠOPING - TC „City Center one“, TC „Joker“, centar grada, tržnica „Pazar“

 

Zenica

Zenica je grad u Zeničko-dobojskom kantonu, u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine. Ekonomsko je sjedište geografske regije Srednje Bosne, i, pored Travnika i Jajca je najvažniji grad tog dijela države.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, opština Zenica imala je 115.134 stanovnika, raspoređenih u 81 naselju. Opština Zenica se nalazi u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine. Sredinom 2007 godine opština Zenica kao jedinstvena urbana cjelina proglašena je gradom.

Zenica je poznat industrijski centar. U dosadašnjoj politici razvoja dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja željeza i čelika i rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880. godine, a proizvodnja čelika 1892. godine.

Premda Zenica u ratnom periodu (1992-1995) nije pretrpjela ratna razaranja u onoj mjeri kao neka druga mjesta u Bosni i Hercegovini ipak se mora konstatovati da je rat ostavio značajne posljedice po privredu. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika i velikom smanjenju proizvodnje.

Ratarstvo i stočarstvo imaju značajne preduslove za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja kvalitetnog krompira sa značajnim tržnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i povrća. Izvan Zenice cijenjen je i tražen poznati ovčiji sir.

U Zenici radi 19 osnovnih i 12 srednjih škola. Između ostalih tu je osnovna muzička škola, osnovna specijalna škola, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.

Zenica je univerzitetski grad. U Zenici djeluje nekoliko fakulteta: mašinski, metalurški, pedagoški, pravni, ekonomski, zdravstveni i islamski pedagoški fakultet.