Red vožnje Split do Šibenik

Autobus od SPLIT do ŠIBENIK prolazi između ostalog i kroz gradove TROGIR (zavisno od rute linije).Prvi autobus kreće u 08:30, dok posljednji polazak možete uhvatiti u 20:15. Dužina puta je oko 60 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 01 sat i 26 min.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika. Na linijama saobraćaju autobusi visoke i srednje turističke klase dok na kraćim relacijama neki prevoznici organizuju putovanje turističkim kombijima ili malim autobusima.
Red vožnje SPLIT - ŠIBENIK postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja

Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od SPLIT do ŠIBENIK :AUTO PODUZEĆE Z. Imotski, Croatia Bus Zagreb za promet i turizam d.o.o, PANTURIST D.D. Osijek, ČRNJA TOURS d.o.o. Rovinj, Lasta Beograd.

Split, jedna od najznačajnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj, nastao je unutar Dioklecijanove palače, tokom VI stoljeća. Po legendi, prvi stanovnici Splita bili su izbjeglice iz rimskog grada Salone kojeg su uništili Avari. Ovaj, po veličini drugi grad u Republici Hrvatskoj okružen je svojim povjesnim predgrađima i dijeli se na Stari grad (unutar Dioklecijanove palače) i Novi grad ( zapadno od Starog grada, s Narodnim trgom). Povjesna gradska jezgra Splita nalaze se na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine od 1979. godine.

Sa njegove istočne strane nalazi se rijeka Žrnovnica, a sa zapadne strane rijeka Jadra. Smješten je na jednom od najsunčanijih dijelova srednjeg Mediterana. Njegove najvažnije znamenitosti su Dioklecijanova palača i gradska jezgra, gradska šetnica Riva, Marjan kao i plaža Bačvice slavna po "Piciginu", jedinstvenoj igri nastaloj baš na tom mjestu. Ka sjevernom zidu palače nalazi se grandiozni kip Grgura Ninskog, rad veličanstvenog kipara Ivana Meštrovića u čijoj su blizini smještena veličanstvena Zlatna vrata koja su vodila do grada Salone i koja je smio koristiti samo car Dioklecijan i njegova obitelj.

Svakako nezaobilazno mjesto prilikom posjeta ovom drevnom gradu predstavlja carski trg Peristil, jedan od najvažnijih arhitektonskih djela kasnorimske arhitekture, na kom se nalazi 3500 godina stara egipatska sfinga. Uz trg se uzdiže zvonik jedne od najstarijih kršćanskih katedrala na svijetu - katedrala Svetog Dujma, splitskog zaštitnika, koja je smještena u nekadašnjem carskom mauzoleju. Tijekom ljeta ovdje se svakodnevno vrši smjena Dioklecijanove straže koja biva ispraćena carskim pozdravima sugrađanima i turistima.

Jedno od glavnih obilježja grada, gradska šetnica Riva štiti jedno od najvećih splitskih turističkih atrakcija - Dioklecijanove podrume - nekad skladište za svakodnevne potrebe stanovnika Palače, danas poznata po tome što su u njoj snimljene scene iz serije “Igra prijestolja“.

Splićani su poznati kao hedonisti i ljubitelji kulturnog života. Gradski društveni život odvija se na Narodnom trgu (Pjaci), Prokurativu - prekrasnom trgu nalik Trgu Svetog Marka u Veneciji, kao i kroz Marmontovu ulicu. Još od srednjeg vijeka Narodni trg predstavlja središte zabave i odmora a značajan je i po tome što se na njemu nalazi stara gotička gradska vijećnica.

Split je važno hrvatsko, mediteransko kulturno središte, po veličini danas i drugi sveučilišni centar u Hrvatskoj.

FESTIVALI

Mediteran film – lipanj; „Ultra Europe“ – srpanj; Splitsko ljeto; Festival komorne glazbe; Split film – rujan; „Cro Patria“

MANIFESTACIJE

Advent u Splitu, „Noć Muzeja“, „Dani kršćanske kulture“, „Dani Dioklecijana“, „Mrdujska regata“, „Svitsko prvenstvo u piciginu“

KULTURNI ŽIVOT

Kazališta – Gradsko kazalište lutaka, Gradsko kazalište mladih, HNK „Split“

Muzeji – Arheološki muzej, Crikvine – Kaštelet, Etnografski muzej, Franjevački samostan Svetog Ante, Hrvatski pomorski muzej, Kuća slave splitskog sporta, Muzej grada Splita, Muzej Has, Prirodoslovni muzej, Riznica katedrale, Živi muzej

Galerije – „Vasko Lipovac“, „Foto klub Split“, „Emanuel Vidović“, Galerija konzervatorskog odjela, „Kula“, „Meštrović“, „Morska“, „Umjetnina“, „Francusko društvo“, Multimedijalni kulturni centar

Bioskop – „Central“, „Cineplexx“, „Cinestar Split“, „Karaman“, „Zlatna vrata“

Kulturni centri – Kulturni centar Novog Sada, Omladinski centar, Studentski kulturni centar, Dečji kulturni centar

NOĆNI ŽIVOT

Klubovi
„Bačvice“, „Bounty“, „Pino“, „Ghetto club Split“, „Hemingway“, „Inbox“, „Jungla“, „Luxor“, „Plava kava“, „O’Hara”, “Tropic”, “Vanilla”

SMJEŠTAJ
Hoteli
„Atrium“, „Park“, „Art“, „Dioklecijan“, „Cornaro“, „Dalmina“, „Fanat“, „Globo“, „Luxe“, „Marmot“, „Marul“, „President“, „Jupiter“, „Radisson Blu Resort Hotel“, „Vestibul“, „Adriana“, „Divota“

Hosteli
„Renato“, „Adriatic“, „Ana“, „Apinelo“, „Design“, „Dual“, „Emanuel“, „101 Dalmatinac“

Marine
ACI, „Jadran“, „Mornar“, „Špinut“, „Split“, „Zenta“

ŠOPING - TC „City Center one“, TC „Joker“, centar grada, tržnica „Pazar“

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i utvrda sv. Nikole.

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.