Inđija je gradsko naselјe i sedište opštine Inđija u Sremskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 26025 stanovnika. Zajedno sa Srbima koji čine većinski deo, na teritoriji Opštine žive još Hrvati, Mađari, Slovaci, Ukrajinci, Romi, Makedonci, Rusini, Rusi, Bošnjaci, Bugari, Česi i drugi. Grad Inđija administrativno pripada Sremskom okrugu u Vojvodini. Inđija je železnička raskrsnica Srema. Kroz Inđiju prolazi železnička pruga Beograd-Novi Sad-Subotica, te Beograd-Stara Pazova-Ruma-Sremska Mitrovica. Pored Inđije prolazi i međunarodni auto-put Beograd-Novi Sad-Subotica-Budimpešta.

Od reke Dunav i naselјa Stari Slankamen, udalјena je 19 km. Od aerodroma Nikola Tesla udalјena je oko 40 km.

Inđiju prvi put pominje despot Jovan Branković 1496. godine, ali sasvim sigurno je da su lјudi ovde živeli pre 1455. Dok je bila pod vlašću Osmanskog carstva, u Inđiji su živeli pretežno Srbi. 1717. godine, Inđijom je zavladala Habzburška dinastija, pa je grad postao feudalna oblast pod Markom Pejačevićem.

Srednjovekovna Inđija bila je smeštena nešto severnije od današnje. Današnju Inđiju osnovali su Srbi iz Beške 1746, kada je grad brojao 60 kuća. 1791. godine, grad već broji 122 kuće i 1.054 stanovnika. Početkom XIX veka, Nemci i Česi naselјavaju Inđiju, a krajem istog veka dolaze i Mađari.

Razvoj Inđije je usko povezan i sa razvojem železničke infrastrukture, koja se razvila 1883. godine iz tri pravca: od Subotice sa severa, od Sremske Mitrovice preko Rume sa zapada, te od Beograda sa jugoistoka. Tako je Inđija postala železnička raskrsnica Srema, kao i cele Vojvodine.

Različiti rajmovi počeli su da se održavaju početkom XIX veka, u vreme kada je osnovana državna poštanska služba. Telegraf počinje da radi u Inđiji 1850. godine, a poštanski prenos novca započet je 1886. godine. Prva banka je osnovana 1897. godine, kao i prva trgovačka škola.

Prva elektrana u Inđiji počinje sa radom 1911. godine. Industrijski napredak u Inđiji je započet osnivanjem mlinova sredinom XIX veka. Prvi veći mlin na paru, kapaciteta od deset vozila pšenice na dan, napravila je kompanija iz Budimpešte, 1890. godine. Posle mlinova, sledile su razne fabrike. Tradicija proizvodnje nameštaja i tepiha, započeta je 1876. godine. Na početku XX veka, osnovana je poznata fabrika za proizvodnju krzna.

U ovom periodu Inđija postaje tradicionalna odrednica za trgovinu i centar uspešnih trgovinskih kompanija.

Prvi moderan put u Srbiji, prolazio je kroz Inđiju još 1939. godine.

Između dva svetska rata, Inđija je bila najrazvijenije mesto u Vojvodini, kao i duhovni i kulturni centar Nemaca u Sremskom regionu. Posle 1944. godine i novih seoba, Inđija ponovo postaje naselјena uglavnom Srbima.

Nakon Drugog svetskog rata, osnovane su mnoge nove fabrike, za široku proizvodnju; od prehrambenih proizvoda, tekstila, građevinskog materijala, pa do industrije za obradu metala. Šezdesetih godina XX veka, u Inđiji naglo raste broj malih i srednjih preduzeća.

Kraljevo je grad i sjedište istoimene teritorijalne jedinice u Srbiji. Nalazi se na ušću tri rijeke: Ibar, Zapadna Morava i Ribnica. Zajedno za Kragujevcom i Čačkom, Kraljevo je važan kulturni i administrativni centar Centralne Srbije. Ovaj kraj je bio naseljen od daleke prošlosti. Arheološki podaci otkrivaju nam prisustvo grčkih i rimskih uticaja. Selo Rudo Polje, iz kog je nastalo Kraljevo, osnovano je u drugoj polovini 14. veka. Od turske okupacije, odomaćilo se ime Karanovac. Današnje ime grad je dobio 1882. godine kada je Srbija proglašena kraljevinom.

Pored uloge opštinskog i administrativnog centra, grad Kraljevo ima i ulogu ekonomskog trgovinskog i industrijskog centra jugozapadne Srbije, centra gde su koncentrisani skoro svi privredni kapaciteti. Najveći uticaj na privredna kretanja na teritoriji grada ostvaruju delatnosti trgovine i prerađivačke industrije. To su ujedno i sektori u kojima posluje najveći broj preduzeća na teritoriji grada Kraljeva. Zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju, Kraljevo je postao i velika saobraćajna raskrsnica u državi. U okolini ima mnogo banjskih lečilišta: Vrnjačka, Mataruška, Bogutovačka, Vitanovačka i Sirčanska banja, koje su istovremeno i poznate turističke atrakcije. Poznati su pravoslavni manastri Žiča i Studenica, koji se nalaze u blizini grada.

Autobuska stanica se nalazi u ulici Oktobarskih žrtava, u neposrednoj blizini železničke stanice i centra grada. S obzirom na dobro razvijenu mrežu gradskog prevoza i postojanje taksi službi, autobuska stanica Kraljevo je dobro povezana sa centralnom grada.

Noćni provod

Noćni klub "Uno momento", "Hookah place Kraljevo", "Faraon"

Restorani

"Mirage", Pica Restoran "Kuća Sećanja", "AS", "Kralj", "Brvnara", "Tramonto ", "Nacional 2000", "Etno Restoran "Zavičaj"

Konobe

"Kvorum pub", "Havana club", "Amada caffe", "Bonton", "Gašper", "Flashback", "Kod kneza"

Manifestacije

"Narcisu u Pohode", "Čiker MTB Maraton", "Veseli spust", "Maglič fest", "Maturski ples", "Rock & River", "Srebrni kazan"

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Hotel Turist, "Đerdan", "Royal", "Konak Studenica 1186", "Crystal, "Sunce", "Žička plaža", "Olimp"

Šoping

TC "Big Kraljevo", TC "Slovo", TC "Danica", "Queen"

Važni telefoni

Autobuska stanica Kraljevo +381 (0)36 313 444

Medicinski centar +381 (0)36 332 522

Pošta  +381 (0)36 312 512

Policija +381 (0)36 231 777

Vatrogasna služba +381 (0)36 314-291

Dom zdravlja +381 (0)36 301-910