RS 
HR 
BA 
RU 
MK 
AL 
ES 
EN 
DE 
IT 
CN 
NL 
SE 
FR 
Zagreb
Zagreb predstavlja glavni grad Republike Hrvatske, ujedno i njeno ekonomsko, naučno i kulturno središte. Prostire se na obalama Save, u podnožju planine Medvednice.
Kako biste na pravi način doživjeli čar ovog, po mnogo čemu jedinstvenog grada, najprije se treba uputiti ka jednoj od najdužih i najstarijih zagrebačkih ulica – Ilici koja se proteže sve do glavnog gradskog trga - Trga bana Jelačića. Na trgu je podignut konjanik bana po kojem je i dobio ime, dok je desno od pomenutog spomenika najpoznatija zagrebačka fontana Manduševac. Čuvena je po tome sto je dobila ime po djevojci Mandi koja je, po predanju, sa tog mjesta „grabila“ vodu usled čega je Zagreb dobio ime.
U ovom opsegu nalazi se i središte političkog života Hrvata - Trg Svetog Marka gdje se nalaze Hrvatski Sabor, Ustavni sud i Banski dvori, tj. sjedište Vlade Republike Hrvatske. Trg je značajan i po istoimenoj Crkvi Svetog Marka koja datira iz XIII vijeka, jedinstvena po svom čuvenom krovu na kojem su prikazani grbovi Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije kao i grb grada Zagreba.
Sa trga se možete uputiti ka četvrti koja obuhvata glavno kulturno i istorijsko jezgro grada - Gornji grad i Kapitol. Unutar ove četvrti nalazi se i najpoznatije zagrebačko groblje Mirogoj kao i niz parkova – Prekrižje, Zelengaj, Tuškanac, Orlovac i Remetski kamenjak.
Gradec, ili današnji Gornji grad kroz istoriju je bio kraljevski grad opasan zidinama, od kojih su danas očuvana samo Kamenita vrata. Ona su pretvorena u kapelicu u kojoj se čuva slika Bogorodice. Nadomak Gradeca nalazi se čuvena pijaca „Dolac“ koja predstavlja jednu od glavnih turističkih atrakcija Zagreba.
Kapitol je glavno crkveno sjedište, tkzv. „biskupski grad“, na kojem se nalazi grandiozna zagrebačka Katedrala, odnosno Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije koja predstavlja najvišu građevinu u gradu.
Ono što je posebno interesantno kada je u pitanju arhitektonsko nasleđe Zagreba jeste urbanistička cjelina koja se sastoji od niza trgova – perivoja u Donjem gradu u Zagrebu – tkzv. „Zelena potkova“. Sačinjava je Botanički vrt i sedam trgova - Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg dr. Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Ivana, Antuna i Vladmira Mažuranića i Trg maršala Tita, dok se unutar okvira "Zelene potkove" nalaze još dva trga – Trg Petra Svačića (Snačića) i Trg Petra Preradovića.
Sa Kapitola se nanovo možete uputiti ka samom središtu grada ka Bogovićevoj ulici koju obilježava čuvena Zlatna kugla. Ona će vas uputiti ka Trgu Petra Preradovića u Zagrebu, poznatijeg kao „Cvjetni trg“, po mnogobrojnim kioscima sa cvijećem koji su tu tradicijski smješteni. Ovaj trg je jedno od omiljenih sastajališta u gradu kao i najfrekventnija lokacija za mnogobrojne društvene akcije.
Bogato arhitektonsko nasleđe ovog grada naročito se ogledava u zdanjima koja se prostiru širom i u okolini Trga Maršala Tita koji važi za jedan od najljepših gradskih trgova. Najznačajnije arhitektonsko zdanje u ovom dijelu svakako je zgrada Hrvatskog narodnog kazališta koja datira iz XIX vijeka. U njenoj neposrednoj blizini nalazi se fontana „Zdenac života“, zgrada Zagrebačkog sveučilišta i Muzej za umjetnost i obrt.
U blizini se nalazi Trg kralja Tomislava koji je s jedne strane okružen zdanjem Umjetničkog paviljona, a sa druge strane zdanjem Glavnog kolodvora. Odatle se prostire zgrada Hrvatskog državnog arhiva, Botanički vrt i kultni hotel „Esplanade“ koji je bio smještaj za putnike čuvenog „Orient Expressa“.
Za ljubitelje prirode, središte grada ima i svoju zelenu oazu - Trg Nikole Šubića Zrinskog odnosno Zrinjevac. Tu su smještena sjedišta važnih institucija: Vrhovni sud Republike Hrvatske, Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Županijski sud u Zagrebu. Po mišljenju mnogih ovo je najljepši park u središtu grada. Takođe, na maloj udaljenosti od centra nalazi se najveći park u Jugoistočnoj Evropi – Maksimir.
Zahvaljujući svojim kulturno – zabavnim sadržajima i izvrsnoj gastrnomskoj ponudi Zagreb je grad koji zadovoljava kriterijume svakog posjetioca ponaosob. Najživlja ulica u gradu je Tkalčićeva ulica, jedno od središta noćnog života. Duž nje se nalaze mnogobrojni kafe barovi, restorani i butici. Takođe, za ljubitelje šopinga najbolji izbor je zona duž Ilice, Bogovićeve i Petrićeve u čijim se suvenirnicama mogu kupiti glavna obilježja Zagreba poput liciderskog srca ili kravate.
Adresa autobusnog kolodvora:
ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o Podružnica Autobusni kolodvor Zagreb
Avenija Marina Držića 4 10000 Zagreb
Tel: +385 1 6008 600 ; Fax: +385 1 6008 616
Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. Rijeka Korana je formirala 20 jezera između kojih ima mnogo predivnih vodopada i slapova. Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.
Plitvička jezera su jedinstveni fenomen hidrografije. Voda u jezerima uglavnom dolazi iz Crne rijeke, Bijele rijeke i potoka Ljeskovac koji se ulivaju u Prošćansko jezero.
Karakteristične boje jezera, od smaragdne zelene do tirkizne, čine ljepotu i atraktivnost jezera potpunim.
Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski vazduh, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.
Ukupna površina je 29.685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža tačka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.
Dominik Vukasović paroh iz Otočca prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potieče od riječi "pličina" ili "plitvak". Vjekovima, voda je taložila krečnjak i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice).
Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelivaju i silaze jedno u drugo. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak, dok su Donja: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.
Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se 2,5 km od juga prema sjeveru.
Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sječa drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio Nacionalne ekološke mreže i evropskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000.
Šume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugaga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika površina šuma, uključujući i prašume, koje predstavljaju vrhunsko stanište za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika evropska mesojeda: Smeđeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokom kvalitetu i prirodnosti staništa. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.
Do Plitvica je najlakše doći autobusom i to iz svih većih gradova u Hrvatskoj:
