Red vožnje Zagreb do Antverpen

Zagreb predstavlja glavni grad Republike Hrvatske, ujedno i njeno ekonomsko, naučno i kulturno središte. Prostire se na obalama Save, u podnožju planine Medvednice.

Kako biste na pravi način doživjeli čar ovog, po mnogo čemu jedinstvenog grada, najprije se treba uputiti ka jednoj od najdužih i najstarijih zagrebačkih ulica – Ilici koja se proteže sve do glavnog gradskog trga - Trga bana Jelačića. Na trgu je podignut konjanik bana po kojem je i dobio ime, dok je desno od pomenutog spomenika najpoznatija zagrebačka fontana Manduševac. Čuvena je po tome sto je dobila ime po djevojci Mandi koja je, po predanju, sa tog mjesta „grabila“ vodu usled čega je Zagreb dobio ime.  

U ovom opsegu nalazi se i središte političkog života Hrvata - Trg Svetog Marka gdje se nalaze Hrvatski Sabor, Ustavni sud i Banski dvori, tj. sjedište Vlade Republike Hrvatske. Trg je značajan i po istoimenoj Crkvi Svetog Marka koja datira iz XIII vijeka, jedinstvena po svom čuvenom krovu na kojem su prikazani grbovi Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije kao i grb grada Zagreba.

Sa trga se možete uputiti ka četvrti koja obuhvata glavno kulturno i istorijsko jezgro grada - Gornji grad i Kapitol. Unutar ove četvrti nalazi se i najpoznatije zagrebačko groblje Mirogoj kao i niz parkova – Prekrižje, Zelengaj, Tuškanac, Orlovac i Remetski kamenjak.

Gradec, ili današnji Gornji grad kroz istoriju je bio kraljevski grad opasan zidinama, od kojih su danas očuvana samo Kamenita vrata. Ona su pretvorena u kapelicu u kojoj se čuva slika Bogorodice. Nadomak Gradeca nalazi se čuvena pijaca „Dolac“ koja predstavlja jednu od glavnih turističkih atrakcija Zagreba.

Kapitol je glavno crkveno sjedište, tkzv. „biskupski grad“, na kojem se nalazi grandiozna zagrebačka Katedrala, odnosno Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije koja predstavlja najvišu građevinu u gradu.

Ono što je posebno interesantno kada je u pitanju arhitektonsko nasleđe Zagreba jeste urbanistička cjelina koja se sastoji od niza trgova – perivoja u Donjem gradu u Zagrebu – tkzv. „Zelena potkova“. Sačinjava je Botanički vrt i sedam trgova - Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg dr. Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Ivana, Antuna i Vladmira Mažuranića i Trg maršala Tita, dok se unutar okvira "Zelene potkove" nalaze još dva trga – Trg Petra Svačića (Snačića) i Trg Petra Preradovića.

Sa Kapitola se nanovo možete uputiti ka samom središtu grada ka Bogovićevoj ulici koju obilježava čuvena Zlatna kugla. Ona će vas uputiti ka Trgu Petra Preradovića u Zagrebu, poznatijeg kao „Cvjetni trg“, po mnogobrojnim kioscima sa cvijećem koji su tu tradicijski smješteni. Ovaj trg je jedno od omiljenih sastajališta u gradu kao i najfrekventnija lokacija za mnogobrojne društvene akcije.

Bogato arhitektonsko nasleđe ovog grada naročito se ogledava u zdanjima koja se prostiru širom i u okolini Trga Maršala Tita koji važi za jedan od najljepših gradskih trgova. Najznačajnije arhitektonsko zdanje u ovom dijelu svakako je zgrada Hrvatskog narodnog kazališta koja datira iz XIX vijeka. U njenoj neposrednoj blizini nalazi se fontana „Zdenac života“, zgrada Zagrebačkog sveučilišta i Muzej za umjetnost i obrt.

U blizini se nalazi Trg kralja Tomislava koji je s jedne strane okružen zdanjem Umjetničkog paviljona, a sa druge strane zdanjem Glavnog kolodvora. Odatle se prostire zgrada Hrvatskog državnog arhiva, Botanički vrt i kultni hotel „Esplanade“ koji je bio smještaj za putnike čuvenog „Orient Expressa“.

Za ljubitelje prirode, središte grada ima i svoju zelenu oazu - Trg Nikole Šubića Zrinskog odnosno Zrinjevac. Tu su smještena sjedišta važnih institucija:  Vrhovni sud Republike Hrvatske, Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Županijski sud u Zagrebu. Po mišljenju mnogih ovo je najljepši park u središtu grada. Takođe, na maloj udaljenosti od centra nalazi se najveći park u Jugoistočnoj Evropi – Maksimir.

Zahvaljujući svojim kulturno – zabavnim sadržajima i izvrsnoj gastrnomskoj ponudi Zagreb je grad koji zadovoljava kriterijume svakog posjetioca ponaosob. Najživlja ulica u gradu je Tkalčićeva ulica, jedno od središta noćnog života. Duž nje se nalaze mnogobrojni kafe barovi, restorani i butici. Takođe, za ljubitelje šopinga najbolji izbor je zona duž Ilice, Bogovićeve i Petrićeve u čijim se suvenirnicama mogu kupiti glavna obilježja Zagreba poput liciderskog srca ili kravate.

Adresa autobusnog kolodvora:

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o Podružnica Autobusni kolodvor Zagreb

Avenija Marina Držića 4 10000 Zagreb

Tel:   +385 1 6008 600 ; Fax:  +385 1 6008 616 
 

Antverpen je druga po veličini luka u Evropi i najbogatiji grad u Belgiji. Smješten je na sjeverozapadu Belgije u regionu Flandrija. Iako po veličini spada u manje gradove (prostire se na površini od 204,51 kvadratnih metara sa nešto manje od pola miliona stanovnika) ne samo da predstavlja privredni već i modni, kulturni i turistički centar kako Belgije tako i Evrope.

Za samo ime grada je vezana interesantna i prije svega maštovita priča. Legenda kaže da je rijeka Šelda, na čijim obalama leži Antverpen, nakada bila pod kontrolom surovog diva Antigona. Div je zahtijevao putarinu od onih koji su htjeli da plove rijekom. Ukoliko bi odbili da plate, div bi im odsjecao šaku i bacao u rijeku. Na sreću mladi ratnik Silvio Brabo je spasio grad ove tiranije. Na holandskom hand werpen znači baciti šaku. Druga teorija je da je ime grada izvedeno iz “anda” i “werpum” što doslovice prevodeno znači "na doku".

Konstantno podsjećanje na legendu prisutno je u vidu statue Barboa na trgu De Grote Markt kao i kolačićima u obliku šake koje možete kupiti na svakom uglu.

Istorija ovog grada je veoma bogata. Prvi zapisi datiraju još iz II vijeka. Grad doživljava nagli ekonomski procvat u XII vijeku nakog slabljenja suparničke luke Briž. Do prve polovine XIV vijeka Antverpen postaje najvažniji trgovački i finansijski centar u zapadnoj Evropi zahvaljujući prije svega položaju luke i trgovini vunom. Narednih nekoliko vjekova grad prolazi kroz turbulentan period u kome se naizmjenično smjenjuju usponi i padovi uslijed ponovnog ekonomskog jačanja Briža. Drugo zlatno doba ovog grada naglo je zaustavljeno u XVI vijeku dolaskom Španaca sa namjerom da pokore neposlušni protestanski sjever. Španci napuštaju grad 1585. godine ostavljajući ga u plamenu. Ekonomski oporavak je bio dug i spor. Međutim u talasu obnove grad doživljava kulturni procvat zahvaljujući prije svega slikarima Rubensu, Van Dajku, Jordansu, Brojgelu. Prve novine na svijetu štampne su uprvo u Antverpenu 1605. godine.

Sve do XIX vijeka Antverpen je u ekonomskom smislu u ozbiljnom opadanju, jer rijeka Šelda ostaje zatvorena. Antverpenska luku su u tom periodu smatrali prije svega ratnom lukom sa veoma dobrim strateškim položajem. „Pištolj uperen u srce Engleske“, tako je Napoleon zamišljao ovaj grad. Tek poslije pada Napoleona kod Vaterloa (1815. godine) Antverpen ulazi u kratak period prosperiteta.

Rijeka je konačno otvorena 1863. godine čime je osiguran uspon Antverpena. Iako je grad ozbiljno stradao tokom oba svjetska rata, njegova uzlazna putanja nije više prekidana. Antverpen postaje grad koji danas poznajemo, jedan od najvećih i najbogatijih u Belgiji, grad koji je iznjedrio berzu i koji danas ima vodeću ulogu u obradi dijamanata. Vodeću ulogu u dijamant industriji imaju Jevreji, koji čine četvrtinu stanovništva. Preko 80% procenata dijamanta pronađenih širom planete danas završava na obradi u Antverpenu, odakle se dalje distribuiraju širom sveta.

Za razliku od Brisela koji je okrenut politici i planiranju budućnosti, Antverpen je okrenut estetskom doživljaju svijeta i njegovanju istorije.

Ova metropola ima za svakoga po nešto. Posjetioci mogu da biraju da li će se posvetiti otkrivanju kulturno-istorijskog nasljeđa obilaženjem brojnih muzeja i galerija, izgubiti se u ulici Meir i okolnim uličicama u pohodu na brojne butike sa garderobom najpoznatijih svjetskih dizajnera ili se jednostavno opustiti u  nekim od bezbrojnih kafića, restorana i noćnim klubovima.

Ukoliko se slučajno ili namjerno zadesite u ovom gradu obavezno posjetite: gotsku katedralu Onze-Lieve-Vrouwekatedraal, najpoznatiji trg De Grote Markt  gdje se nalazi i fontana sa skulpturom Braboa, šoping ulicu De Meir, Muzej dijamanata, Rubensovu kuću, utvrđenje Het Steen, najstariji zološki vrt na svijetu sa oko 5000 životinja De Antwerpse Zoo, pešački tunel Sint-Annatunnel izgrađen 30 m ispod nivoa rijeke Šelde, gdje ćete imate priliku da iščitavate stihove ispisane na kilometarskom zidu, bez obzira u kom smjeru se krećete.