Dortmund

Dortmund je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, ima 590 hiljada stanovnika, te je sedmi po veličini grad u Njemačkoj i 34. u Evropskoj uniji. Grad je poznat po nazivu "zelena metropola" jer gotovo polovinu teritorije čine šume, poljoprivredna područja i prostori sa prostranim zelenim parkovima kao što su Vestfalenpark i Rombergpark.

Dortmund se kao i svi ostali gradovi Sjeverne Rajne-Vestfalije nalazi pod uticajem maritimnosti, što se ogleda u blagim zimama. Ima umjereno toplu vlažnu klimu sa prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca od 24°C, dok temperatura najhladnijeg mjeseca ne prelazi ispod -3°C.

Grad je dio konurbacije Rur - niza povezanih gradova u zapadnom dijelu Njemačke uz rijeke Rajnu i Rur koji se proteže od Bona i Kelna do Dortmunda i Hama. Konurbacija Rur sastoji se od mnogo samostalnih gradova koji su međusobno povezani i u stvarnosti funkcionišu kao jedan grad. U prostoru Rura postojala su značajna nalazišta uglja, koja su bila temelj razvoja industrije.

Najpoznatija crkva u gradu je romaničko-gotička crkva sv. Reinolda (Reinoldikirche). Značajne su i crkve sv. Petra i sv. Marije. U gradu postoji mnogo parkova, najznačajniji je Signal Iduna Park u kojem se nalazi stadion fudbalskog kluba Borusia. Dortmund je industrijski centar, te u njemu postoje mnogi spomenici industrijske arhitekture (dio Evropske rute industrijske baštine).

Zenica

Zenica je grad u Zeničko-dobojskom kantonu, u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine. Ekonomsko je sjedište geografske regije Srednje Bosne, i, pored Travnika i Jajca je najvažniji grad tog dijela države.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, opština Zenica imala je 115.134 stanovnika, raspoređenih u 81 naselju. Opština Zenica se nalazi u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine. Sredinom 2007 godine opština Zenica kao jedinstvena urbana cjelina proglašena je gradom.

Zenica je poznat industrijski centar. U dosadašnjoj politici razvoja dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja željeza i čelika i rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880. godine, a proizvodnja čelika 1892. godine.

Premda Zenica u ratnom periodu (1992-1995) nije pretrpjela ratna razaranja u onoj mjeri kao neka druga mjesta u Bosni i Hercegovini ipak se mora konstatovati da je rat ostavio značajne posljedice po privredu. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika i velikom smanjenju proizvodnje.

Ratarstvo i stočarstvo imaju značajne preduslove za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja kvalitetnog krompira sa značajnim tržnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i povrća. Izvan Zenice cijenjen je i tražen poznati ovčiji sir.

U Zenici radi 19 osnovnih i 12 srednjih škola. Između ostalih tu je osnovna muzička škola, osnovna specijalna škola, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.

Zenica je univerzitetski grad. U Zenici djeluje nekoliko fakulteta: mašinski, metalurški, pedagoški, pravni, ekonomski, zdravstveni i islamski pedagoški fakultet.