Dizeldorf
Dizeldorf (njem. Düsseldorf) je glavni grad pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Dizeldorf leži u srcu najveće njemačke aglomeracije Rajna-Rur u kojoj živi 11-13 milona stanovnika. Sam grad ima 580.250 stanovnika (stanje 30. juna 2006), i po tome je deveti najveći grad zemlje.
Najviša tačka Dizeldorfa je na nadmorskoj visini od 165 metara, dok je najniža tačka na obali Rajne: 28 metara. Srednja nadmorska visina je 38 metara.. Površina opštine iznosi 217,2 km². Dizeldorf se većim dijelom nalazi na desnoj obali Rajne (217 km² na desnoj, 13 km² na lijevoj obali), na mjestu gdje se u nju uliva rijeka Disel. Sama riječ Dizeldorf znači „selo na Diselu“.
U gradu je sjedište mnogih velikih kompanija: Henkel (hemija), E.ON (energija), Rajnmetal (metalurgija), Vodafon (telekomunikacije), LTU (aero-transport) itd. U gradu posluje preko 5000 stranih kompanija. Tu je prisutno i 170 banaka, od toga 50 stranih. Poslovni toranj Arag je visok 124,9 metara. U Dizeldorfu živi kolonija od 7000 Japanaca, najveća u Evropi.
Međugorje
Kako svjedoče brojni povjesni spisi, Međugorje se prvi put spominje krajem XVI vijeka kao autonomna župa u okviru Naronskog okruga. U njoj su pronađeni ostaci kasnoantičke bazilike dok je sadašnja župa osnovana krajem XIX vijeka.
Međugorje se prostire u regiji Brotnjo koja se nalazi na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Ovo područje koje ulazi u sastav Općine Čitluk predstavlja jedan od najpoznatijih centara vjerskog turizma u svijetu. Vjernici iz cijelog svijeta dolaze pokloniti se na mjestu poznatom po ukazanju Djeve Marije. Ovaj fenomen prvi put uočen je, kako svjedoče vjernici, krajem XX vijeka, što je Međugorje učinilo jednim od najposjećenijih turističkih mjesta na Balkanu. Službeni naziv ovog sakralnog područja je „Svetište kraljice mira“ i godišnje ga obiđe oko milion pripadnika rimokatoličke vjeroispovjesti. Hodočasnici se u najvećem broju okupljaju u crkvi Svetog Jakova Zebedejeva, zaštitnika hodočasnika.
U Međugorju postoje tri mjesta hodočasničkog okupljanja, a to su Brdo ukazanja, Križevac i Župna crkva.
Brdo ukazanja - mjesto iznad zaseoka Podbrdo u Bijakovićima, na kome se jula 1981. godine ukazala Gospa. Na uzlaznoj putanji su 1989. godine postavljeni reljefi radosnih i žalosnih otajstava krunice, rad firentinskog profesora Carmela Puzzolo iz Firence.
Križevac - brdo iznad Međugorja na kom su stanovnici početkom XX vijeka podigli osam metara visok betonski križ, kao pomen 1900. godišnjice Isusovog raspeća. Skupine hodočasnika na ovom mjestu obavljaju pobožnost Križnog puta. S početka su ovdje postaje bile označene drvenim križevima, da bi 1988. godine na tom mjestu bile postavljene brončane postaje „Puta križa“, koje su takođe rad talijanskog kipara Carmela Puzzolo.
Župna crkva – nakon što je prilikom potresa stradala stara župna crkva, započeta je izgradnja nove crkve koja je završena 1969. godine i od tada prezentira mjesto slavljenja euharistije i sakramentalnog života. Crkva je kao i župa posvećena Svetom Jakovu starijem, apostolu i zaštitniku hodočasnika. U okviru crkve je podignut oltar i dvadeset ispovjedaonica kao i kapelica za euharistijsko klanjanje s prostorijama za predavanje i duhovne razgovore.
U Međugorju se odvijaju mnogobrojni međunarodni susreti: Molitveni doček Nove godine, Međunarodni susret voditelja centara mira, Međunarodni seminar za svećenike, Međunarodni seminar za bračne parove, Međunarodni molitveni susret mladih kao i Seminar posta molitve i šutnje.