Busticket4.me Vam pomaže da jednostavno pretražite, uporedite i kupite kartu/e za odgavarajući autobus na relaciji od OHRID do HERCEG NOVI.

Dužina puta od OHRID do HERCEG NOVI je oko 503 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 9 sati i 20 min.

Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika, koji nude brz i efikasan prevoz po povoljnoj cijeni.

Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.

S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta.

Red vožnje od OHRID do HERCEG NOVI postoji svaki drugi dan

Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od OHRID do HERCEG NOVI: Galeb Ad.

Ohrid

Ohrid se smatra jednim od najstarijih gradova Balkana koji objedinjuje stil iz neolita, antike i srednjovekovnog perioda. Mnogobrojne ranohrišćanske i srednjovekovne crkve, sa veličanstvenim mozaicima i ikonama i prelijepe plaže, su samo neke od mnogih karakteristika koje nam potvrđuju da je Ohrid jedno predivno mjesto.

Glavne znamenitosti Ohrida su: Tvrđava Cara Samuila, antičko pozoriste, episkopska bazilika, Crkva Svetog Klimenta – Sveti Pantelejmon u Plaošniku, Manastir Sveti Naum, pećinska crkva, Galerija ikona, živopisna sela Velestovo, Vevčani i Trpejca, Trebenište, itd.

Samoilova tvrđava u Ohridu - je jedna od najpopularnijih destinacija posjetilaca Ohrida, sagrađena u  X. vijeku, tokom vladavine cara Samuila. Ohrid je kroz istoriju bio toliko značajno religiozno središte da je u njemu izgrađeno čak 365 crkava – po jedna crkva za svaki dan u godini.

Manastir Svetog Pantelejmona - zaštitnika zdravlja, je jedan od najstarijih slovenskih manastira na Balkanu i najstariji slovenski spomenik kulture u Ohridu. 

Manastirska celina Svetog Nauma je izgrađena na romantičnom ostrvu ohridskog jezera bogatom zelenilom, raskošnog pogleda na modro prostranstvo Ohridskog jezera. Područje oko manastira Svetog Nauma smatraju među najlepšim na obalama Ohridskog jezera. 

Ohridsko jezero se ubraja u red većih evropskih jezera i nalazi se u jugozapadnom delu Makedonije i istočnom delu Albanije. Jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 695 metara. Odlikuje se jedinstvenim ekosistemom, bogatim endemskim i retkim biljnim i životinjskim vrstama. Posebnost jezera nastala je usled geografske izolacije i velike geološke starosti. Takođe i sliv Ohridskog jezera se odlikuje bogatim biodiverzitetom i ima nekolko biljnih vrsta endemičnih za Balkansko poluostrvo.

Pojedine vrste koje u njemu žive ostaci su prastarog biljnog i životinjskog sijveta Evroazije, koji je danas, osim u Ohridskom jezeru, moguće pronaći još samo u Tiberskom jezeru, na Srednjem istoku i u Bajkalskom jezeru u Sibiru. Riblji sijvet jezera, sa 17 različitih vrsta, zaista je nevjerovatan. Najpoznatije su dijve vrste endemskih ohridskih pastrmki, letnica i belvica, jegulja koja može dostići i do 1,5 metar dužine i mala riba plašica. Ove riblje vrste su pravi izazov za ribare i gozba za gastronome, naročito za one koji vole pastrmku pripremljenu na čuveni ohridski način.

Autobuska stanica Ohrid se nalazi u „7-mi Noemvri, Ohrid 6000“ 
 

Kontakt:

+389 (046) 260 339

Herceg Novi

Herceg Novi, grad sa specifičnom mikroklimom i više od 200 sunčanih dana godišnje, postaje jedna od najposjećenijih turističkih destinacija Crne Gore.

Smješten na ulazu u jedan od najljepših svjetskih zaliva Boku Kotorsku i podno planine Orjen Herceg Novi turistima nudi bogato spomeničko nasljeđe, manastire i crkve, brojna utvrđenja poput Španjole, Kanli Kule, Sat Kule i nadaleko poznata stepeništa, po kojima je i dobio nadimak „Grad od skalina“.

Prvo ime Herceg Novog je bilo Sveti Stefan, kada je i osnovan 1382. godine u sastavu Kraljevine Bosne za vrijeme vladavine kralja Tvrtka Prvog Kotromaniću. Tvrtkova želja je bila da Kraljevina Bosna dobije sopstvenu luku kako bi bila trgovinski nezavisan od Dubrovnika. Dubrovčani su stoga blokirali grad i primorali Tvrtka da prizna njihov monopol nad trgovinom soli. Poslije Tvrtkove smrti, vojvoda Sandalj Hranić Kosača je zadobio naselje.

Svoje današnje ime, Herceg Novi, dobio je u vrijeme vladavine Sandaljevog sestrića, hercega od Svetoga Save Stefana Vukčića Kosače, kada je doživio i najveći procvat i razvoj. Turci ga osvajaju 1482. godine i vladaju njime dva vijeka, sve do 1687. godine.

Nakon toga na njegovom tlu smjenjuju se razni narodi i civilizacije, ostavljajući duboke tragove na istoriju, kulturu i ukupan razvoj ovoga kraja. Nakon Turaka grad osvajaju Mlečani, koji vladaju sve do propasti Mletačke republike 1797. godine. Od tada dolazi do čestih promjena uprave u Herceg Novom.

Hrceg Novi je poznat po izrazito bogatom kulturnom programu koji u ljetnjim mjesecima obuhvata prije svega tradicionalni filmski i muzički festival. Naravno, manifestacije se značajnim djelom organizuju i ostalih mjeseci, što doprinosi da grad „živi“ tokom čitave godine.