Geteborg je drugi po veličini grad Švedske i jedna od opština u okviru Vestra Jetaland okruga. Danas Geteborg ima oko 550 hiljada stanovnika, a šire gradsko okruženje blizu milion. Geteborg je danas kosmopolitski grad i kulturno, privredno i upravno središte sjeverne Evrope.

Prvo stalno naselje na današnjem području grada javlja se u srednjem vijeku, ali je bilo bez većeg značaja. U 16. i 17. vijeku širenje granica Švedske ka zapadu doprinijelo je njenom izlasku na obalu Sjevernog mora između Norveške i Danske (tada u zajedničkom kraljevstvu). Kako se dati izlaz javio u oblasti Geteborga, položaj grada postaje izvanredno povoljan, kao „prozor Švedske na Zapad”. U skladu sa potrebama, švedski kralj Gustav Adolf II započeo je osnivanje novog grada 1603. godine.

Geteborg polet doživljava u drugoj polovini 19. vijeka sa dolaskom industrije i željeznice. Ovo blagostanje traje i dan-danas.

Šta posjetiti u Geteborgu

Geteborg ima niz znamenitosti, koje su neizostavan dio gradske kulture, a značajno doprinose i gradskoj privredi. Grad ima dobro očuvano staro gradsko jezgro, koje je do početka 19. vijeka bilo okruženo zidinama. I danas je ono smješteno na veštački nastalom ostrvu.

Od poznatijih građevina potrebo je spomenuti:

• Gradska saborna crkva iz prve polovine 19. vijeka, u stilu sjevernjačkog klasicizma,
• Zdanje starog suda, zgrada iz 1874. godine, u stilu akademizma,
• Riblja pijaca, jedan od simbola grada,
• Glavna željeznička stanica, spoj više stilova iz svih epoha od 1850. godine,
• Geteborška opera, savremeno zdanje, završeno 1994. godine,
• Univerzitet u Geteborgu, osnovan krajem 19. vijeka, danas jedan od najvećih u Skandinaviji,
• Ulevi stadion, najveći stadion u Skandinaviji

Kraljevo je grad i sjedište istoimene teritorijalne jedinice u Srbiji. Nalazi se na ušću tri rijeke: Ibar, Zapadna Morava i Ribnica. Zajedno za Kragujevcom i Čačkom, Kraljevo je važan kulturni i administrativni centar Centralne Srbije. Ovaj kraj je bio naseljen od daleke prošlosti. Arheološki podaci otkrivaju nam prisustvo grčkih i rimskih uticaja. Selo Rudo Polje, iz kog je nastalo Kraljevo, osnovano je u drugoj polovini 14. veka. Od turske okupacije, odomaćilo se ime Karanovac. Današnje ime grad je dobio 1882. godine kada je Srbija proglašena kraljevinom.

Pored uloge opštinskog i administrativnog centra, grad Kraljevo ima i ulogu ekonomskog trgovinskog i industrijskog centra jugozapadne Srbije, centra gde su koncentrisani skoro svi privredni kapaciteti. Najveći uticaj na privredna kretanja na teritoriji grada ostvaruju delatnosti trgovine i prerađivačke industrije. To su ujedno i sektori u kojima posluje najveći broj preduzeća na teritoriji grada Kraljeva. Zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju, Kraljevo je postao i velika saobraćajna raskrsnica u državi. U okolini ima mnogo banjskih lečilišta: Vrnjačka, Mataruška, Bogutovačka, Vitanovačka i Sirčanska banja, koje su istovremeno i poznate turističke atrakcije. Poznati su pravoslavni manastri Žiča i Studenica, koji se nalaze u blizini grada.

Autobuska stanica se nalazi u ulici Oktobarskih žrtava, u neposrednoj blizini železničke stanice i centra grada. S obzirom na dobro razvijenu mrežu gradskog prevoza i postojanje taksi službi, autobuska stanica Kraljevo je dobro povezana sa centralnom grada.

Noćni provod

Noćni klub "Uno momento", "Hookah place Kraljevo", "Faraon"

Restorani

"Mirage", Pica Restoran "Kuća Sećanja", "AS", "Kralj", "Brvnara", "Tramonto ", "Nacional 2000", "Etno Restoran "Zavičaj"

Konobe

"Kvorum pub", "Havana club", "Amada caffe", "Bonton", "Gašper", "Flashback", "Kod kneza"

Manifestacije

"Narcisu u Pohode", "Čiker MTB Maraton", "Veseli spust", "Maglič fest", "Maturski ples", "Rock & River", "Srebrni kazan"

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Hotel Turist, "Đerdan", "Royal", "Konak Studenica 1186", "Crystal, "Sunce", "Žička plaža", "Olimp"

Šoping

TC "Big Kraljevo", TC "Slovo", TC "Danica", "Queen"

Važni telefoni

Autobuska stanica Kraljevo +381 (0)36 313 444

Medicinski centar +381 (0)36 332 522

Pošta  +381 (0)36 312 512

Policija +381 (0)36 231 777

Vatrogasna služba +381 (0)36 314-291

Dom zdravlja +381 (0)36 301-910