Red vožnje Grac do Šibenik

Autobus od GRAC do ŠIBENIK ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 535 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 09 sati i 15 min. S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prije prelaska granice.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje GRAC - ŠIBENIK postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja

Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od GRAC do ŠIBENIK :ČRNJA TOURS d.o.o. Rovinj.

Glavni grad  pokrajine Štajerska u Austriji je Grac. Drugi je po veličini austrijski grad i ima oko 320 hiljada stanovnika.

Poznat je i kao Univerzitetski centar, pošto na 6 univerziteta studira 50 hiljada studenata. Većinu studenata, oko 80 %, čine stranci. Jedan od ovdašnjih studenata je bio i Nikola Tesla, od 1875. do 1877. godine.

Studentski život danas daje ritam Gracu, pa je upravo to i jedan od bitnijih razloga da Grac bude povezan stalnim autobuskim linijama sa cijelom Evropom.

Simboli Graca ,koji su neizostavni na svim razglednicama, su:

-Grazer Schlossberg ( Gracer Šlosberg ), zamak na vrhu brda u centru, i glavna turistička atrakcija grada. Do zamka se može doći žičarom, liftom ili hodajući starim krivudavim stazama;

-Hauptplatz, poznati trg, nastao u XVII vijeku, od kada i predstavlja centar gradskog života. Sa Hauptplatza polaze sve glavne šoping ulice, potrebne turistima. Na trgu se nalazi i impresivna zgrada gradske vijećnice Rathaus;

-Kunsthaus, muzej savremene umjetnosti, smješten u spektakularnoj modernoj građevini, kao simbol harmonične koegzistencije starog i novog Graca. Sagrađen je 2003., u godini kada je Grac bio kulturna prijestonica Evrope, a u njemu su izložena djela moderne umjetnosti;

-Landeszeughaus, muzej oružja sa jednom od najboljih kolekcija na svijetu, raspoređenom na pet spratova;

-Pabovi, koji sve više liče na one u Irskoj i Engleskoj, skoncentrisani su oko istorijskog jezgra grada.

Iako autobuski saobraćaj nije dominantan, većina stranaca ga koristi zbog atraktivnosti putovanja na linijama koje povezuju Grac sa Bečom. Direktne autobuske linije , takođe, saobraćaju i od ostalih većih austrijskih gradova, kao i iz Zagreba, Ciriha i Minhena.

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i utvrda sv. Nikole.

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.