Autobus od LJUBLJANA do KUTINA ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 223 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 04 sata i 36 min.
S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prije prelaska granice.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika.
Na linijama saobraćaju autobusi visoke i srednje turističke klase dok na kraćim relacijama neki prevoznici organizuju putovanje turističkim kombijima ili malim autobusima.
Red vožnje LJUBLJANA - KUTINA postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
Autobuski prevoznici koji saobraćaju na relaciji od LJUBLJANA do KUTINA :ČRNJA TOURS d.o.o. Rovinj.
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, italijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije. Gradska opština Ljubljana jedna je od 11 gradskih opština u zemlji.
Grad leži na rijeci Ljubljanici, približno 10 km od uliva u Savu. Istoričari se ne slažu o izvoru imena Ljubljana. Po mišljenju nekih izvor treba tražiti u riječi ljubljena, drugi smatraju da je u pitanju staro božanstvo Laburus, treći tvrde da je riječ došla iz latinskog izraza za rijeku koja poplavljuje, aluviana. Neki pak misle da potječe od njemačkog Laubach – mlačni potok.
Rimska naseobina Emona (Colonia Emona (Aemona) Iulia tribu Claudia) nastala je godine 15. naše ere. Ljubljana se prvi put pominje pod današnjim imenom 1144. (kao Laibach) i 1146. (Luwigana). Godine 1220. dobila je prava grada, a 1335. zajedno s ostatkom Kranjske došla u posjed Habsburgovaca. U 1461. postala je sjedište biskupije te se u kasnom srednjem vijeku razvila u kulturno središte Slovenaca. Habsburška vladavina bila je prekinuta samo u razdoblju 1809. – 1813. kada je Ljubljana bila glavni grad francuskih Ilirskih provincija. Godine 1821. grad je bio domaćin Ljubljanskog kongresa.
Poslije raspada Austro-Ugarske 1918. Ljubljana je zajedno s većim dijelom slovenskih zemalja ušla u sastav Kraljevine SHS. Novom administrativnom podjelom 1929. postala je glavni grad Dravske banovine, a nakon Drugog svjetskog rata glavni grad jugoslavenske Socijalističke Republike Slovenije. Ulogu glavnog grada je zadržala i nakon osamostaljenja Slovenije 1991.
U Ljubljani se nalazi približno 30 hektara parkova. Najveći dio te površine zauzima park Tivoli s površinom od 17,5 ha, ostalu površinu dijeli 28 manjih parkova.
Ljubljana ima i botaničku baštu, osnovanu 1810. godine, koja je najstarija slovenska institucija s neprekidnim djelovanjem.