Lucern je šesti po veličini i jedan od najpopularnijih gradova u Švajcarskoj. Nalazi se na obali istomenog jezera sa prelijepim pogledom na Pilatus I Rigi, vrhove švajcarskih Apla. Sa oko 80 000 stanovnika i jako dobrom povezanošću sa ostatkom zemlje, Lucern predstavlja važan kulturni i privredni centar.

Grad je nastao na mjestu na kojem rijeka Rojs ističe iz jezera. Istorija ovog grada je duga ali procvat počinje u XII vijeku. Izgradnjom mosta u klisuri Schöllenen na najužem dijelu rijeke stvorena je sjajna veza između Italije i Lucerna što je imalo ključnu ulogu u razvoju grada kao trgovačkog centra. Sve do 1882. godine i izgradnje željezničkog tunela Gotthard bilo je nemoguće zaobići ovaj grad. Lucern je postao obavezno stajalište za putujuće trgovce, hodočasnike i zanatlije koji su donijeli mnoštvo novih ideja u grad.

Blizina Alpa, organizovane vožnje vozom i žičarom do skijališta na planini Pilatus sa koje se pruža prelijep pogled na grad, bogata istorija i potpuno očuvan Stari grad čine Lucern veoma interesantnom i popularnom turističkom destinacijom.

Simbol grada je Kapela Most izgrađen u prvoj polovini XIV vijeka. Prvobitno je bio izgrađen kao dio gradskog utvrđenja da bi u XVII vijeku dobio inovacije u vidu slika koje pretežno prikazuju scene iz života Sv. Leodegara I Sv. Morisa koji se smatraju zaštitnicima grada. Ovaj most je najduži i najstariji drveni most u Evropi i poslije Materhorn-a najviše puta fotografisana turistička atrakcija u Švajcarskoj. Most povezuje stari, srednjovjekovni, dio grada sa novi. Drugi najposjećeniji spomenik je drvena kula tj. Oktogonalni toranj koja se nalazi sredini mosta. Izgleda kao sastavni dio mosta iako je podignuta nekih 30-tak godina prije mosta. Tokom vjekova ova kula je imala različite namjene – od arhiva, riznice do zatvora i soba za mučenje. Danas je kula zatvorena iako se u njoj nalazi prodavnica suvenira.

Grad je poznat po i skulpturi “Umirući lav iz Lucerna” koja nije ostavila ravnodušnim ni pisca Marka Tvena koji je opisao ka najtužnije i najdirljivije djelo u kamenu. Spomenik je posvećen stradalim vojnicima tokom Franuske revolucije 1792.godine.

Sa mnoštvom kulturno – istorijskih spomenika Lucern svakako predstavlja sjajnu destinaciju za putovnje. Osim navedenih svjetski poznatih spomenika tu su još I Musegg – dio nekadašnjeg utvrđenja, netaknut još od 1386. godine, Jezitska crkva, Franjevačka crkva, crkva Hof reprezentativni primjerci različitih stilova arhitekture, Vodeni tornjevi, Gradska kuća kao i veliki broj prelijepih trgova.

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i utvrda sv. Nikole.

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.