Bratislava je glavni i najveći grad Slovačke, ima oko 450 000 stanovnika,nalazi se na samoj granici sa Austrijom i Mađarskom. Ovo je jedini glavni grad koji se graniči sa dvije države. Beč i Bratislava, najbliži glavni gradovi u Evropi, udaljeni samo 60 km, nekada su bili povezani električnim tramvajem.

Uz prisustvo reda i standarda zapadnih država u Bratislavi možete osjetiti južnjački i slovenski duh neposrednosti, otvorenosti, boemskog života. Nema gužvi, brzine i tenzije koju osjećamo u većim gradovima. Ugodnost života možete primijetiti na ulici, u gradskom prevozu, u restoranu...

Prije 1919, bila je poznata kao Prešporok, na slovačkom. Od 1919. godine, nakon Prvog svetskog rata, grad nosi naziv Bratislava. Ime je stvorio Šefarik u prvoj polovini XIX vijeka.

Klima u Bratislavi je umjereno kontinentalna. Tokom ljeta temperatura moze da poraste i do 30 C, povremeno čak i više. Tokom zime temperature su oko 0 C, ali noću, one mogu ići i niže od -10 C.Ukoliko padne snijeg, sniježni pokrivač se neće zadržati duže od par dana.

Na istočnoj obali Dunava nalazi se stari istorijski dio grada, dok je na zapadu novi moderni dio. Oduvijek je bio jedan od glavnih kulturnih centara srednje Evrope. Takođe je bio središte viševjekovne istorije i raskrsnica brojnih kultura i trgovinskih puteva. Danas je najvažnije industrisko i kulturno središte Slovačke.

Šta posjetiti u Bratislavi:

Bratislavski hrad dvorac na brdu kog često zbog svog neobičnog izgleda nazivaju „naopačke okrenutim stolom“. Dvorac je iz 15. vijeka, koristio se kao kraljevska rezidencija a zatim kao vojno stanište. Austriski vojnici su 1811. godine napali dvorac i tada je izgorio do temelja. Obnovljen je 50-tih godina 20.vijeka i dan danas traje rekonstrukcija.

Novi most, most preko Dunava gdje se na samom mostu nalazi restoran NLO na visini 84 metra odakle možete posmatrati grad.

Mihaelov toranj je nekadašnja osmatračnica dok se danas u njemu nalazi izložba oružja.

Slavin spomenik se nalazi na vrhu brda sa pogledom na grad i najviše je mjesto u Bratislavi. . Podignut je u znak sjećanja na žrtve sovjetske vojske u Drugom svetskom ratu.

Katedrala St Martin je jedna od najstarijih crkava u Bratislavi. U ovoj katedrali vršile su se krunidbe kraljeva. Na vrhu katedrale nalazi se zlatna kruna.

Primacilni trg sa Primacijalnom palatom, nadbiskupska palata. Na palati se nalazi biskupski šešir, napravljen od željeza, težak 150 kg. Tu su nastpali Mocart, Betoven, List. Napoleon je ovdje potpisao Presburški sporazum u tzv. Dvorani ogledala.

St Clare crkva gotička crkva koja se nalazi u Klariska ulici itrenutno se koristi kao koncertna sala.

Roland Fontana koju je po narudzbi mađaskog kralja Maksimiliana 1527. godine, radio kamenorezc Andreas Luttringer.

Primate palata je trenutno središte gradonačelnika Bratislave.

Crkva svete Elizabete poznatija kao Plava crkva, ukrašena keramičim cvijetnim pločicama različitim nijansama plave boje.

Jedna od bratislavskih atrakcija su brojni gradski kipovi, među kojima je Napoleonov vojnik.

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV., pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i utvrda sv. Nikole.

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.