Strazbur

Strazbur  je grad na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne. Glavno je mjesto (chef-lieu) pokrajine Elzas i departmana Bas-Rhin.

Strazbur je po veličini sedmi grad u Francuskoj i jedini grad u svijetu, čiji je centar UNESCO proglasio svjetskom baštinom 1988. godine. Takođe je jedan od rijetkih gradova, zajedno sa Ženevom i Njujorkom u kome se nalaze sjedišta međunarodnih organizacija, a da nije glavni grad neke države.

U Strazburu se nalazi sjedište Vijeća Evrope, Evropski sud za ljudska prava i Evropski parlament, koji drži neke sjednice i u Briselu.

Grad je u središtu zapadne Evrope što mu daje veliki prometni i politički značaj. Prometno je važan položaj u dolini Rajne, koja od Bazela do Majnca čini prirodni koridor. Vazdušne linije, grad je udaljen jednako (oko 750 km) od Sredozemnog mora, Baltičkog mora i Atlantika. 500 km je udaljen od Jadrana i Sjevernog mora.

ŠTA POSJETITI U STRAZBURU?

  1. Najpoznatija građevina u Strazburu gotička je katedrala Naše Gospe s jednim tornjem. Toranj je samo jedan jer se investitor malo 'zaletio', pa je nakon izgradnje katedrale i dovršetka prvog tornja ponestalo novca za drugi. Samo jedan toranj danas je prepoznatljivo obilježje katedrale. Sličan je slučaj razilaženja želja i mogućnosti i u Parizu koji je prepoznatljiv po crkvi Notre Dame koja nema nijedan dovršeni toranj. Katedrala je s visinom tornja od 142 metra od sredine 17. pa do polovine 19. vijeka bila najviša građevina na svijetu. Najviša crkva bila je sve do 1880. kada je izgubila taj primat. Danas je četvrta crkva po visini u svijetu. Puno ime katedrale je Notre Dame de Strasbourg. Smještena je u samom centru grada, no kako su ulice u centru prilično uske, katedrala se gotovo ne vidi sve dok se ne dođe pred nju i kad se njen jedini toranj propne u nebo. Prizor je to koji podsjeća na neboder u Njujorku koji se može vidjeti u punoj visini tek uz dosta akrobatskog savijanja vrata unazad. Gradnja je započela 1015. godine i današnji oblik je poprimila 1439. Iako je katedrala izuzetno visoka i impozantna, trg na kojem se nalazi ljudskih je mjera.
  2. Trg Marché aux Cochons već odavno nije trg na kojem se prodaju svinje, što je značenje francuskog naziva trga, no vrijedi ga vidjeti jer je riječ o vrhunskom primjeru srednjevjekovnog trga. Jednako je zanimljiva četvrt Mala Francuska koju su izgradili stari majstori. Ko se ikada uputio u avanturu adaptacije stana ili gradnje kuće, s divljenjem će posmatrati djela starih majstora. Ne da drže vodu dok majstori ne odu, već više od četiri stotine godina. Korištenje drveta pri rješavanju konstrukcije kuća vrijedno je razgledavanja. Čovjek nešto i nauči. Da li su ondašnji majstori trošili velike količine piva dok su radili, kao što to čine današnji, nije poznato, no iskustvo kaže kako simbioza građevinarstva i obilnog ispijanja piva najčešće daje skromne rezultate.
  3. Centar Strazbura ogledalo je njegove prošlosti: gotika, srednjoevropska renesansa prisutna je na njegovim pročeljima. Na svakom koraku vidljivo je kako je Strazbur duboko prožet njemačkom kulturom. Obilazeći ulice grada jasno je vidljiva njegova istorija i dva najvažnija utjecaja, njemački i francuski. Time je Strazbur posebnost kakva se rijetko može pronaći u Evropi. Grad koji je i francuski i njemački, a jedna od ljepših četvrti grada, nedaleko od rijeke, zove se upravo Petite-France (Mala Francuska). Petite-France jako podsjeća na Amsterdam, s kućama izgrađenima uz kanale po kojima se ljudi vozikaju u čamcima. No, za razliku od Amsterdama, ovdje se ne zatiču turisti koji u dimu marihuane meditiraju sjedeći uz vodu koja tiho teče. Naprotiv, francusko je zakonodavstvo iznenađuje strogo čak i kad je riječ o konzumiranju alkaloida te biljke. Nekoliko koraka dalje i ulazi se u dio grada koji posjetioca, svojom arhitekturom, vraća u srednjovjekovnu Njemačku.
  4. Strasbourg je grad lijepih i pametnih. Od 270.000 stanovnika na užem području grada (700.000 s širim područjem) njih 48.000 su studentice i studenti. U stvarnom životu to znači kako je riječ o izuzetno živahnom gradu u kojem čak i šetnja i prijepodnevno posmatranje prolaznica može biti zanimljivo, posebno u toplim jesenjim danima. Studenti svojom mladenačkom energijom i brojnim interesima svakome gradu daju poseban kolorit. Iako se grad veže uz dosadnu politiku kao sjedište Vijeća Evrope, on je sve samo ne dosadan.