Vozni red BILEFILD do NIRNBERG
Pogledaj vozni redO relaciji
Autobus od BILEFILD do NIRNBERG ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 973 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 09 sati i 10 min.
Prtljaga se obično plaća po torbi na svim polascima u ovisno od prijevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje BILEFILD - NIRNBERG postoji za sljedeće dane:
srijeda
subota
Autobuski prijevoznici koji saobraćaju na relaciji od BILEFILD do NIRNBERG su:EURO ŠUNTIĆ.
O kolodvoru BILEFILD
Bilefeld (njem. Bielefeld) je grad u sjevrozapadnoj Njemačkoj, na sjeveroistoku savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija. Nalazi se na padinama Teutoburške šume. 2010. imao je 323.084 stanovnika.
Ime grada potiče od riječi „bileveld“ (bileveld), što znači šumovito brdo.
Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 118 metara. Površina općine iznosi 257,9 km četvornih.
Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.253 stanovnika/km².
O destinaciji NIRNBERG
Nirnberg (njem. Nürnberg) je ekonomski i kulturni centar oblasti Frankonije, na sjeveru njemačke pokrajine Bavarske. Drugi je grad po veličini i značaju u Bavarskoj, poslije Minhena.
Grad Nirnberg leži na obje strane rijeke Pegnic koja izvire oko 80 km. sjeverozapadno od grada.
U svoje zlatno doba Nirnberg je postao grad simbol njemačke umjetnosti i humanizma. Veliki umjetnici ovoga doba su slikar i grafičar Albreht Direr, duborezac Fajt Štos i kamenoklesač Adam Kraft. Anton Koberger je 1470. u Nirnbergu otvorio prvu europsku grafičku štampariju u kojoj je objavio svoje „Nirnberške kronike“ (ilustrirana povijest svijeta). Tu je rođen i barokni kompozitor Johan Pahelbel. Njihova djela su Nirnbergu donijela veliku slavu.
Iz suvremenog doba grad je poznat i po tome da je na mitingu 1935. Adolf Hitler naredio da se Rajhstag sastane u Nirnbergu i donese Nirnberške zakone, po kojima je Židovima oduzeto njemačko državljanstvo. Taj simbolizam, prije nego industrijski značaj, motivisao je saveznike da masovno bombardiraju Nirnberg tijekom Drugog svjetskog rata. Najžešći napad se odigrao 2. siječnja 1945, kada je potpuno uništen povijesni centar grada.
Bombe su poštedjele Palaču pravde u kojoj je održan Nirnberški proces (suđenje zločincima nacističkog režima), od 20. studenog 1945. do 1. listopada 1946.
Povijesni centar grada je rekonstruiran brzo nakon rata.
Gradski božićni vašar je jedan od najposjećenijih u Njemačkoj, sa preko milijun posjetitelja. Danas je gradska privreda orijentirana ka suvremenim tehologijama.