Vozni red

BORÅS

SUBOTICA

BORÅS SUBOTICA
SUBOTICA BORÅS

Vozni red BORÅS do SUBOTICA

Pogledaj vozni red

O kolodvoru BORÅS

Boras (šved. Borås) je grad u Švedskoj, u jugozapadnom dijelu države. Grad je u okviru Vestra Jetaland županije, gdje je drugi grad po značaju. Boras je istovremeno i sjedište istoimene općine.
Grad Boras se nalazi u jugozapadnom dijelu Švedske i Skandinavskog poluotoka. Od glavnog grada države, Štokholma, grad je udaljen 410 km jugozapadno. Od prvog većeg grada, Geteborga, grad se nalazi 60 km istočno.
Boras se razvio u oblasti Zapadni Jetaland. Gradsko područje je veoma pokrenutog tla. Nadmorska visina grada je oko 140 m.

Klima u Borasu je kontinentalna sa uticajem mora i krajnjih ogranaka Golfske struje. Stoga su zime blaže, a ljeta svježija u odnosu na datu geografsku širinu.

Boras je smješten na rijeci Viskan, koja krivuda kroz grad, ima lijepo uređene obale i predstavlja njegov simbol.

Područje Borasa bilo je naseljeno još u vrijeme prahistorije. Naselje, koje se obrazovalo u srednjem stoljeću, dobilo je gradska prava 1621. godine, a dao ih je švedski kralj Gustav II Adolf.
Boras je četiri puta oštećen zbog velikih požara: 1681, 1727, 1822. i 1827. godine.
Nagli razvoj Boras doživljava u drugoj polovici 19. stoljeća sa dolaskom industrije i željeznice. 

Boras je danas grad srednje veličine za švedske uvjete. Grad ima oko 66.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.), a gradsko područje, tj. istoimena općina ima oko 104.000 stanovnika (podatak iz 2012. g.). Posljednjih desetljeća broj stanovnika u gradu lagano raste.

Do polovice 20.stoljeća Boras su naseljavali isključivo etnički Šveđani. Međutim, sa jačanjem useljavanja u Švedsku, stanovništvo grada je postalo šarolikije.

Danas je Boras suvremeni grad sa razvijenom industrijom, posebice onom koja spada pod hi-tech (u gradu su značajni pogoni "Eriksona"). Poslednja dva desetljeća iznimno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.

O destinaciji SUBOTICA

Subotica (mag. Szabadka) je najsjeverniji grad u Republici Srbiji, drugi grad po broju stanovnika u Vojvodini. Prema popisu iz 2002. godine ima 99.471 stanovnika. Nalazi se 10 km od srpske granice sa Mađarskom. Administrativno je središte Sjeverbačkog okruga.
 
Subotica se prvi put spominje 1391. godine pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prijestolnica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmansko Carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686. godine, kada postaje vlasništvo Habsburške Monarhije. Od sredine 18. stoljeća mijenja naziv u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada ponovno je promijenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) vraćeno mu je 1845. Godine 1918. Subotica ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
 
Grad se nalazi u Panonskoj nizini koja ima dugu tradiciju i bogatu kulturnu baštinu. Općina, koja obuhvaća grad i 18 prigradskih naselja, prostire se na 1.008 četvornih kilometara.
 
Subotica je vremenom, zahvaljujući svom geografskom položaju i marljivim stanovnicima, postala najznačajnije administrativno-upravno, industrijsko, trgovačko, saobraćajno i kulturno središte severne Bačke, a obližnje Palićko jezero čini je turističko-rekreativnim centrom šireg područja.
 
U blizini grada nalazi se i veza koja povezuje Suboticu s Mađarskom na sjeveru i južnom Europom preko Beograda na jugu. Također, Subotica je željeznicom povezana sa cijelom Europom.
 
U prometnom smislu Subotica je u pravom smislu te riječi raskrsnica puteva i željeznica. U neposrednoj blizini Subotice prolazi autoput E-75, au samom gradu se ukrštaju magistralni putevi za Novi Sad (M-22.1), Sombor i Kelebiju (Mađarska) (M-17.1), Horgoš (M-22.1) i Sentu (M-24) (deo do autoputa E-75 je realizovan, a drugi deo je u planu). Trasa pruge Beograd-Budimpešta prolazi kroz gradsko jezgro i tu se račva sa železničkim prugama prema Somboru, Horgošu, Crvenki i Baji. Sve ove činjenice doprinose svrstavanju Subotice u jedno od najvažnijih saobraćajnih čvorišta u Republici Srbiji.
 
Noćni život
"Klub Castrvm", "Saks", "Q bar", "Klub Madlen", "Kod"
 
Restorani
"Boss cafe", "Dvor", "Basch house", "Bates", "Gurinović", "Arte del gusto"
 
Кonobe
"Tinel", "Čarda kod Antuša"
 
Manifestacije
 
"Winter fest", "Festival mlade rakije", "Jesenji festival jevrejske kulture", "Subotički polumaraton", "Interetno festival", "Međunarodni filmski festival - Palić"
 
Smještaj
Popularni hoteli i moteli
 
Garni Hotel Royal Crown, Artist hotel, Sobe Simke, Garni Hotel IMPERIUM Subotica, Vila Majur
 
Šoping
STOP SHOP Subotica, Raffles city, Zdrava Priča - Prodavnica zdrave hrane, Butik Mondo, Super Shop
 
Važni telefoni
Policija 192
 
Vatrogasci 193
 
 Hitna 194 i 551-373
 
Autobusni kolodvor 024/ 555-566
 
Turistička organizacija 024/ 555-566

Detalji relacije

Polazište

BORÅS

Odredište

SUBOTICA

Mi koristimo kolačiće da bi unaprijedili Vaše korisničko iskustvo na našem sajtu. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa upotrebom pomenutih kolačića.