Vozni red BRATISLAVA do MODRIČA

Bratislava je glavni i najveći grad Slovačke, ima oko 450 000 stanovnika,nalazi se na samoj granici sa Austrijom i Mađarskom. Ovo je jedini glavni grad koji se graniči sa dvije države. Beč i Bratislava, najbliži glavni gradovi u Europi, udaljeni samo 60 km, nekoć su bili povezani električnim tramvajem.

Uz prisustvo reda i standarda zapadnih država u Bratislavi možete osjetiti južnjački i slavenski duh direktnosti, otvorenosti, bohemskog života. Nema gužvi, brzine i tenzije koju osjećamo u većim gradovima. Ugodnost života možete primijetiti na ulici, u gradskom prijevozu, u restoranu...

Prije 1919, bila je poznata kao Prešporok, na slovačkom. Od 1919. godine, nakon Prvog svjetskog rata, grad nosi naziv Bratislava. Ime je stvorio Šefarik u prvoj polovici XIX stoljeća.

Klima u Bratislavi je umjereno kontinentalna. Tijekom ljeta temperatura moze da poraste i do 30 C, povremeno čak i više. Tijekom zime temperature su oko ništice, ali noću, one mogu ići i niže od -10 C. Ukoliko padne snijeg, snježni pokrivač se neće zadržati dulje od par dana.

Na istočnoj obali Dunava nalazi se stari, povijesni dio grada, dok je na zapadu novi moderni dio. Oduvijek je bio jedan od glavnih kulturnih centara srednje Europe. Također je bio središte višestoljetne povijesti i raskrižje brojnih kultura i trgovačkih putova. Danas je najvažnije gospodarsko i kulturno središte Slovačke.

Što posjetiti u Bratislavi:

Bratislavski hrad dvorac na brdu kog često zbog svog neobičnog izgleda nazivaju „naopačke okrenutim stolom“. Dvorac je iz 15. stoljeća, koristio se kao kraljevska rezidencija a zatim kao vojno stanište. Austrijski vojnici su 1811. godine napali dvorac i tada je izgorio do temelja. Obnovljen je 50-tih godina 20.stoljeća, te i dan danas traje rekonstrukcija.

Novi most, most preko Dunava gdje se na samom mostu nalazi restoran NLO na visini 84 metra odakle možete posmatrati grad.

Mihaelov toranj je negdašnja osmatračnica dok se danas u njemu nalazi izložba oružja.

Slavin spomenik se nalazi na vrhu brda sa pogledom na grad i najviše je mjesto u Bratislavi. Podignut je u znak sjećanja na žrtve sovjetske vojske u Drugom svjetskom ratu.

Katedrala St Martin je jedna od najstarijih crkava u Bratislavi. U ovoj katedrali vršile su se krunidbe kraljeva. Na vrhu katedrale nalazi se zlatna kruna.

Primacilni trg sa Primacijalnom palačom, nadbiskupska palača. Na palači se nalazi biskupski šešir, napravljen od željeza, težak 150 kg. Tu su nastupali Mocart, Betoven, List. Napoleon je ovdje potpisao Presburški sporazum u tzv. Dvorani ogledala.

St Clare crkva, gotička crkva koja se nalazi u Klariska ulici i trenutno se koristi kao koncertna dvorana.

Roland Fontana koju je po narudzbi mađaskog kralja Maksimiliana 1527. godine, radio kamenorezc Andreas Luttringer.

Primate palača je trenutačno sjedište gradonačelnika Bratislave.

Crkva svete Elizabete poznatija kao Plava crkva, ukrašena keramičkim cvijetnim pločicama u različitim nijansama plave boje.

Jedna od bratislavskih atrakcija su brojne gradske skulpture, među kojima je Napoleonov vojnik.

Općina Modriča se prostire na tri posebna geografska područja, zahvatajući po manji dio svakog od njih: mali dio od ravnice bosanske Posavine, sa dijelom doline rijeke Bosne, dio od područja masiva planine Vučjaka na lijevoj obali rijeke Bosne i dio od područja masiva planine Trebave na desnoj strani rijeke Bosne.

Reljef općine se sastoji od visije Vučjaka (367m) i Trebave (644m), od doline rijeke Bosne (106-103m) i posavske ravnice (91-90 m nadmorske visine). Ovakav geografski položaj teritorije općine Modriča, na granici dva velika europska prostora (balkanskog i srednjoeuropskog) određivao je tokom historije, u velikoj mjeri, i čovjekovu sudbinu na ovom tlu.

Rafinerija ulja Modriča je u pedeset godina svog postojanja izrasla u respektabilan privredni kolektiv, prepoznatljiv na cijelom prostoru jugoistočne Europe. U izgradnji njenog imidža učestvovalo je nekoliko generacija vrsnih stručnjaka iz raznih oblasti, priznati europski instituti i najpoznatiji svjetski proizvođači automobila, teretnih vozila i motora.

Njen osnivač, majstor Ilija Panić je, prije pedeset godina, u svojoj zanatskoj radnji "Budućnost", odredio viziju razvoja Rafinerije ulja Modriča koja se u potpunosti ostvarila. Proizvodi rafinerije su: motorna ulja iz porodica Optima i Maxima, kao i rashladna tečnost Permant.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Modriča imala je 35.613 stanovnika, raspoređenih u 21 naselje.