Vozni red BUDIMPEŠTA do ZAGREB

Budimpešta (mađ. Budapest),  glavni grad Mađarske i glavni politički, industrijski, trgovački i saobraćajni centar zemlje ima preko 1,7 milijuna stanovnika, što je manje od vrha, dostignutog sredinom 1980-ih kada je imala 2,1 miljuna.

Grad Budimpešta čini posebnu „županiju“ (tzv. Glavni grad) u sklopu županijske podjele Mađarske, a sa svih strana okružuje je Županija Pešta.

Budimpešta zauzima obje obale Dunava spajanjem Budima i Obude na desnoj obali, sa Peštom na lijevoj (istočnoj) obali Dunava.

Ime Budimpešta nastalo je spajanjem naziva Budima i Pešte, koji su se (zajedno sa Obudom) ujedinili 1873. godine. Grof Ištvan Sečenji, mađarski političar, pisac i povjesničar, pominje ovaj naziv u knjizi „Svet“, objavljenoj 1831. godine.

O podrijetlu naziva Budim postoji više teorija. Prema prvoj, koja potiče iz Srednjeg stoljeća, Budim je dobio ime po osnivaču, Bledi, prethodniku i rođaku Atile Hunskog. Bleda je u mađarskoj literaturi poznat pod imenom Buda. Ovu teoriju podržavaju i suvremeni historičari. Prema drugoj teoriji, naziv potiče od slavenske riječi „voda“ i vezuje se za Akvinkum, stari rimski grad, koji se nalazio na ovom području.

Podrijetlo naziva Pešte, također se tumači na više načina. Jedno od njih, koje je zabilježio Klaudije Ptolemej, kaže da je ovdje još u periodu rimske vladavine postojalo utvrđenje. Naziv utvrđenja, Ptolemej -mađ: Pesszion. Druga teorija ukazuje na slavensko podrijetlo. Smatra se da je osnova riječi peć (bugarski пещ) i da je povezana sa riječi пещера (pećina).

Budimpešta je smještena u samom centru Panonske nizije, u Županiji Pešta. Zauzima 525 km2 i okružena je naseljima peštanske županije. Putom se nalazi 216 km jugoistočno od Beča, 545 km južno od Varšave, 1565 km jugozapadno od Moskve, 1122 km sjeverno od Atene, 788 km sjeveroistočno od Milana i 443 km jugoistočno od Praga. Od Beograda je putom udaljena 378 km, a od graničnog prijelaza Horgoš 184 km.

Pešta je od 1723. bila sjedištem administrativnog aparata kraljevstva, koji je najbrže rastao u 18. i 19. stoljeću, i inicirao izraziti rast grada u 19. stoljeću.

Spajanje tri distrikta pod jednu administraciju, koje je prvo propisala mađarska revolucionarna vlada 1849. je poništeno ubrzo potom, po reuspostavljanju habzburške vlasti. Konačno je ovu odluku sprovela autonomna mađarska kraljevska vlada, uspostavljena po austrougarskoj nagodbi iz 1867. Broj stanovnika „ujedinjene“ prijestonice je porastao u periodu od 1840. do 1900. na 730.000.

U 20. stoljeću broj stanovnika je rastao uglavnom u predgrađima. Ujpešt (Nova Pešta) je više nego udvostručila broj stanovnika između 1890. i 1910, a većina industrije zemlje se koncentrirala u gradu.

Budimpešta je najnaseljeniji grad u Mađarskoj i jedan od najvećih gradova u Evropskoj uniji. Broj stanovnika je u posljednjem  desetljeću u usponu. Ako se uzmu u obzir sva naseljena mjesta unutar Budimpeštanske Metropolitan oblasti, koja je dom za 3,3 milijuna ljudi, to iznosi oko 34% od mađarskog stanovništva. Godine 2014. grad je imao gustoću naseljenosti od 3.314 ljudi po četvornom kilometru i to je najgušće naseljena općina u Mađarskoj. Okrug Eržebetvaroš sa preko 30.000 stanovnika po km² jedno je od najgušće naseljenih područja na svijetu.

Budimpešta, ima 23 okruga (mađ. kerület), svaki sa svojom sopstvenom upravom.

U Budimpešti se nalazi veliki broj značajnih građevina iz različitih povijesnih perioda. Najstarije su iz vremena antičkog Rima (1. stoljeće), kada se ovdje nalazio rimski grad Akvinikum, ali tu su i remek djela suvremene arhitekture, poput Palače umjetnosti. Većina zgrada u Budimpešti, relativno su niske. Svega stotinjak zgrada imaju više od 10 katova. Ovo je posljedica želje da se sačuva historijski gradski pejzaž. Obala Dunava, Budimski dvorac sa okolicom, Avenijom Andraši i Milenijumskim muzejom metroa, nalaze se na listi mjesta Unesko svjetske baštine, pa je i to razlog strogih pravila koje grad propisuje kada je u pitanju izgradnja novih zgrada u centru grada.

Budimpešta je najznačajniji mađarski putni terminus; svi glavni auto-putovi završavaju u Budimpešti. Ona je također i najznačajniji željeznički terminus.

U Budimu odmah pored Lančanog mosta se nalazi oznaka u vidu spomenika tzv. „Nulti kilometar“. Od te točke se mjere sve razdaljine u Mađarskoj. Sam spomenik od mramora predstavlja nulu.

Rijeka Dunav protiče kroz Budimpeštu na putu ka Crnom moru. Budimpešta je kroz povijest bila važna trgovačka luka.

 

 

Autobusni kolodvor Zagreb (pogledajte kratak opis grada Zagreba) predstavlja najveći, najprometniji i najmodernije opremljeni kolodvor u Hrvatskoj, povezujući Glavni grad kako sa ostalim djelovima Hrvatske tako i sa većinom ostalih europskih metropola. Lociran je uz Aveniju Marina Držića, u blizini središnjeg trga i velikih prometnica i sadrži nekoliko parkirališta.Osnovan je 1961. godine, dok je postojeća kolodvorska zgrada izgrađena 1987. godine.

Kolodvor nudi putnicima i ostalim korisnicima velik broj usluga kao i mnogobrojna mjesta za odmor, kupovinu i zabavu.

Prostor unutar  kolodvora obiluje različitim sadržajima koji su neophodni kako bi putovanje bilo što ugodnije:

• nekoliko manjih  kioska, suvenirnica i prodavaonica (Tobacco shop, Tisak Media, Kraš, Konzum itd.),
• pekara “ Dubravica”,
• dežurna ljekarna “Farmacia”
• Hrvatska poštanska banka i bankomati
• Hrvatska pošta
• Hrvatska lutrija
• klubovi “Admiral” i “Automat” (00-24) klub
• aparati s raznim grickalicama, toplim i hladnim napitcima kao i odskora sa voćem 

 

Na prvom katu nalazi se Turistički informativni centar gdje su dostupne sve potrebne informacije o gradu kao  i razni promotivni materijali.  Radno vrijeme centra je od 09-21 čas, dok vikendom i praznikom od 10-17 časova.
 

 

Osim informacija o redu vožnje sa Zagrebačkog kolodvora, Informativna služba Autobusnog kolodvora pruža i informacije o polascima i dolascima autobusa iz ostalih gradova Hrvatske i Europe. Osim unutar same kolodvorske zgrade, kupovina putne karte može se ostvariti i putem interneta ili se naručiti telefonskim putem, nakon čega se po zahtjevu dostavlja na kućnu adresu. Usluga telefonske rezervacije karte iznosi 12kn sa PDV-om.

 

U zgradi autobusnog kolodvora također se nalazi zahod i garderoba. Garderoba je smještena kod dolaznog perona br. 106 i njeno radno vrijeme je od 00-24 časa. Unutar njenih prostorija nalazi se Cargo servis za prijem i otpremu pošiljki.

Pohrana i čuvanje prtljage iznosi 5,00 kn po satu i po komadu za prvih četiri sata, dok 2,50 kn za svaki sljedeći sat. Za vangabaritnu i osjetljivu prtljagu ( putne torbe teže od 40 kg, radio i TV aparati, bicikli itd.) iznosi 10,00 kn po satu i komadu.

Putnicima je dostupno čak pet tramvajskih linija dnevnog prijevoza koje povezuju Autobusni kolodvor s gotovo svim dijelovima grada.:

Također, u blizini kolodvora dostupan je i tramvajski saobraćaj, zahvaljujući kojem se do Glavnog željezničkog kolodvora može stići za pet, dok do Trga Bana Jelačića za deset minuta.

Zračnu luku Zagreb sa zagrebačkim autobusnim kolodvorom povezuju autobusi Pleso prijevoza čiji su uredi i stajališta locirani u prizemlju zgrade  Autobusnog kolodvora Zagreb, kod parkirališta za automobile.

 

Informacije i rezervacije autobusnih karata za pozive iz Hrvatske : 060 313 333

Informacije i rezervacije autobusnih karata za pozive iz inozemstva: +385 1 6112 789

Email : promet@akz.hr 

 

 

Adresa autobusnog kolodvora:

 

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o Podružnica Autobusni kolodvor Zagreb

Avenija Marina Držića 4 10000 Zagreb

Tel:   +385 1 6008 600 ; Fax:  +385 1 6008 616