Vozni red DERVENTA do NIRNBERG

 Derventa je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Republici Srpskoj. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naseljenom mjestu Derventi ukupno je popisano 11.076 lica.

Općina Derventa se graniči sa općinama Brod, Modriča, Doboj, Stanari, Prnjavor i Srbac, a na sjeveru je rijeka Sava koja predstavlja deset kilometara dugu granicu sa Republikom Hrvatskom.

 Na prostoru površine 517 km2 u pedeset šest sela i gradu Derventi, prije rata živjelo je 56.489 žitelja.

Geografski položaj i prirodne karateristike područja općine Derventa pružaju značajne mogućnosti za razvoj lovnog i seoskog turizma.

Cijeli teritorij bogat je divljači niskog lova a obronci Motajice poznati su po srnećoj divljači. I čista i nezagađena rijeka Ukrina koja protiče kroz Derventu bogata je ribom, a u ljetnjim mjesecima popularno izletište Dervenćana.

Nirnberg (njem. Nürnberg) je ekonomski i kulturni centar oblasti Frankonije, na sjeveru njemačke pokrajine Bavarske. Drugi je grad po veličini i značaju u Bavarskoj, poslije Minhena.

Grad Nirnberg leži na obje strane rijeke Pegnic koja izvire oko 80 km. sjeverozapadno od grada.

U svoje zlatno doba Nirnberg je postao grad simbol njemačke umjetnosti i humanizma. Veliki umjetnici ovoga doba su slikar i grafičar Albreht Direr, duborezac Fajt Štos i kamenoklesač  Adam Kraft. Anton Koberger je 1470. u Nirnbergu otvorio prvu europsku grafičku štampariju u kojoj je objavio svoje „Nirnberške kronike“ (ilustrirana povijest svijeta). Tu je rođen i barokni kompozitor Johan Pahelbel. Njihova djela su Nirnbergu donijela veliku slavu.

Iz suvremenog doba grad je poznat i po tome da je na mitingu 1935. Adolf Hitler  naredio da se Rajhstag sastane u Nirnbergu i donese Nirnberške zakone, po kojima je Židovima oduzeto njemačko državljanstvo. Taj simbolizam, prije nego industrijski značaj, motivisao je saveznike da masovno bombardiraju Nirnberg tijekom Drugog svjetskog rata. Najžešći napad se odigrao 2. siječnja 1945, kada je potpuno uništen povijesni centar grada.

Bombe su poštedjele Palaču pravde u kojoj je održan Nirnberški proces (suđenje zločincima nacističkog režima), od 20. studenog 1945. do 1. listopada 1946.

Povijesni centar grada je rekonstruiran brzo nakon rata.

Gradski božićni vašar je jedan od najposjećenijih u Njemačkoj, sa preko milijun posjetitelja. Danas je gradska privreda orijentirana ka suvremenim tehologijama.