Vozni red DIZELDORF do NIRNBERG

Autobus od DIZELDORF do NIRNBERG ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 728 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 06 sati i 40 min.
Prtljaga se obično plaća po torbi na svim polascima u ovisno od prijevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje DIZELDORF - NIRNBERG postoji za sljedeće dane:
srijeda

Autobuski prijevoznici koji saobraćaju na relaciji od DIZELDORF do NIRNBERG su:EURO ŠUNTIĆ.

Dizeldorf (njem. Düsseldorf) je glavni grad  pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Dizeldorf leži u srcu najveće njemačke aglomeracije Rajna-Rur u kojoj živi 11-13 miljuna žitelja. Sam grad ima 580.250 stanovnika (stanje 30. lipnja, 2006), i po tome je deveti najveći grad zemlje.

Najviša točka Dizeldorfa je na nadmorskoj visini od 165 metara, dok je najniža točka na obali Rajne: 28 metara. Srednja nadmorska visina je 38 metara.. Površina općine iznosi 217,2 km². Dizeldorf se većim dijelom nalazi na desnoj obali Rajne (217 km² na desnoj, 13 km² na lijevoj obali), na mjestu gdje se u nju uliva rijeka Disel. Sama riječ Dizeldorf znači „selo na Diselu“.

U gradu je sjedište mnogih velikih kompanija: Henkel (kemija), E.ON (energija), Rajnmetal (metalurgija), Vodafon (telekomunikacije), LTU (zračni  transport) itd. U gradu posluje preko 5000 inostranih kompanija. Tu je prisutno i 170 banaka, od toga 50 inostranih. Poslovni toranj Arag je visok 124,9 metara. U Dizeldorfu živi kolonija od 7000 Japanaca, najveća u Europi.

Nirnberg (njem. Nürnberg) je ekonomski i kulturni centar oblasti Frankonije, na sjeveru njemačke pokrajine Bavarske. Drugi je grad po veličini i značaju u Bavarskoj, poslije Minhena.

Grad Nirnberg leži na obje strane rijeke Pegnic koja izvire oko 80 km. sjeverozapadno od grada.

U svoje zlatno doba Nirnberg je postao grad simbol njemačke umjetnosti i humanizma. Veliki umjetnici ovoga doba su slikar i grafičar Albreht Direr, duborezac Fajt Štos i kamenoklesač  Adam Kraft. Anton Koberger je 1470. u Nirnbergu otvorio prvu europsku grafičku štampariju u kojoj je objavio svoje „Nirnberške kronike“ (ilustrirana povijest svijeta). Tu je rođen i barokni kompozitor Johan Pahelbel. Njihova djela su Nirnbergu donijela veliku slavu.

Iz suvremenog doba grad je poznat i po tome da je na mitingu 1935. Adolf Hitler  naredio da se Rajhstag sastane u Nirnbergu i donese Nirnberške zakone, po kojima je Židovima oduzeto njemačko državljanstvo. Taj simbolizam, prije nego industrijski značaj, motivisao je saveznike da masovno bombardiraju Nirnberg tijekom Drugog svjetskog rata. Najžešći napad se odigrao 2. siječnja 1945, kada je potpuno uništen povijesni centar grada.

Bombe su poštedjele Palaču pravde u kojoj je održan Nirnberški proces (suđenje zločincima nacističkog režima), od 20. studenog 1945. do 1. listopada 1946.

Povijesni centar grada je rekonstruiran brzo nakon rata.

Gradski božićni vašar je jedan od najposjećenijih u Njemačkoj, sa preko milijun posjetitelja. Danas je gradska privreda orijentirana ka suvremenim tehologijama.