Vozni red Dresden do BIJELO POLJE

Drezden (njem. Dresden) je grad u Njemačkoj saveznoj državi Saksonija. Smješten je u udolini rijeke Elbe, dvadesetak kilometara od granice sa Češkom. Zbog svog izuzetnog kulturno-povijesnog značaja poznat je pod imenom „Firenca na Elbi“ (njem. Elbflorenz). Čuven po svojim građevinama iz doba baroka i umjetničkim zbirkama.

U Drezdenu živi oko 512.000 stanovnika, a 1,25 milijun u širem gradskom području. Tijekom posljednih šezdesetak godina u gradsko područje je uključen veliki broj prigradskih naselja, tako da je Drezden četvrti po veličini urbani region u Njemačkoj, poslije Berlina, Hamburga i Kelna. Drezden pripada širem populacionom regionu koji se naziva Saksonski  trokut.

Grad se nalazi u istočnom dijelu Njemačke, na nadmorskoj visini od 113 metara. Površina općine iznosi 328,3 km². Grad je podijeljen na 19 okruga. Centar grada (Stari grad - Altštat) nalazi se na lijevoj obali Elbe, gdje se nalaze i četvrti Kota, Blazevic i Plauen. Na desnoj obali rijeke su Novi grad (Nojštat), Lošvic i Pišen.

Usljed svog položaja uz rijeku Elbu, Drezden je često u opasnosti od poplava. Izričito opasno je bilo izlivanje rijeke 2002. Grad od poplava štite dva rova širine 50 metara, kao i neke površine koje su namjerno ostavljene neizgrađene.

Drezden je jedan od najzelenijih gradova Europe, jer šume i parkovi pokrivaju 63% gradskog podučja. Na sjeveru grada je šuma veličine 50 km².

Bijelo Polje se nalazi u udolini koju presijeca planinska rijeka Lim. Nekada je to zaista bilo polje, s proljeća prekriveno cvjetovima bijele rade, cvijeta koji je i polju i tamošnjem naselju odredio ime – Bijelo Polje. To je i značenje turske riječi  Akovo za naseljeno mjesto, nekada poznatu stanicu Dubrovačkih karavana, koje se zvalo Nikolj–pazar.

Od svih gradova na sjeveru Crne Gore, Bijelo Polje ima najpovoljniji geografski položaj. Nalazi se na raskrižju važnih putova: na pruzi Beograd–Bar, na magistrali koja od Beograda vodi prema moru, dobre su veze Bijelog Polja i prema Pljevljima i Žabljaku, uz kanjon Tare, prema Beranama, Plavu i Rožajama i dalje Ibarskom magistralom prema Srbiji.

Sudeći po arheološkim nalazima na samom području grada, moguće je govoriti o postojanju jedne rimske naseobine na obali Lima, u neposrednoj blizini današnjeg centra Bijelog Polja. U naselju Pruška pronađen je bakarni rimski novčić cara Probusa iz druge  polovice 2. stoljeća. Na lokalitetu latinskog groblja postojale su nadgrobne ploče iz vremena 2. do 3. stoljeća n. e. Negdje pred Drugi svjetski rat, otkriven je na ovom lokalitetu žrtvenik sa natpisom od čvrstog bijelog kamena, podignut rimskom božanstvu Herkulu. Ovaj žrtvenik se danas čuva u crkvi Svetog Nikole u Nikoljcu. Vjerojatno je na području Bijelog Polja u doba Rimljana postojao grad (Municipijum) sa određenom samoupravom.

U općini Bijelo Polje,zbog raseljavanja, danas  živi  15.883 žitelja, po popisu iz 2003 godine.