Vozni red Dresden do ZADAR

Drezden (njem. Dresden) je grad u Njemačkoj saveznoj državi Saksonija. Smješten je u udolini rijeke Elbe, dvadesetak kilometara od granice sa Češkom. Zbog svog izuzetnog kulturno-povijesnog značaja poznat je pod imenom „Firenca na Elbi“ (njem. Elbflorenz). Čuven po svojim građevinama iz doba baroka i umjetničkim zbirkama.

U Drezdenu živi oko 512.000 stanovnika, a 1,25 milijun u širem gradskom području. Tijekom posljednih šezdesetak godina u gradsko područje je uključen veliki broj prigradskih naselja, tako da je Drezden četvrti po veličini urbani region u Njemačkoj, poslije Berlina, Hamburga i Kelna. Drezden pripada širem populacionom regionu koji se naziva Saksonski  trokut.

Grad se nalazi u istočnom dijelu Njemačke, na nadmorskoj visini od 113 metara. Površina općine iznosi 328,3 km². Grad je podijeljen na 19 okruga. Centar grada (Stari grad - Altštat) nalazi se na lijevoj obali Elbe, gdje se nalaze i četvrti Kota, Blazevic i Plauen. Na desnoj obali rijeke su Novi grad (Nojštat), Lošvic i Pišen.

Usljed svog položaja uz rijeku Elbu, Drezden je često u opasnosti od poplava. Izričito opasno je bilo izlivanje rijeke 2002. Grad od poplava štite dva rova širine 50 metara, kao i neke površine koje su namjerno ostavljene neizgrađene.

Drezden je jedan od najzelenijih gradova Europe, jer šume i parkovi pokrivaju 63% gradskog podučja. Na sjeveru grada je šuma veličine 50 km².

Zadar (lat. Iadera / Iader) je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like, unutar europske NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske.

U sastavu naselja Zadar nalaze se 22 mjesna odbora (četvrti), a Grad Zadar, kao upravno teritorijalnu jedinicu čini osim Zadra još 14 naselja, ukupno 15 (stanje 2011). To su: Babindub, Brgulje, Crno, Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž, Zadar i Zapuntel.

Razvio se na povoljnom položaju u središtu hrvatskog dijela istočne obale Jadranskog mora, zaštićen nizom zadarskih otoka od utjecaja otvorenog mora, što je imalo veliku važnost u razdoblju prevage jedrenjačkog pomorskog prometa. Kopneno zaobalje čini prostrani uravnjeni prostor Ravnih Kotara, što mu omogućava nesmetano prostorno širenje, po čemu se razlikuje od većine drugih primorskih gradova Hrvatske. Masivom Velebita priobalno je područje morfološki odijeljeno, ali i povezano s Likom i kontinentalnim dijelovima Hrvatske, što je u najnovije vrijeme vrednovano izgradnjom suvremene autoceste, odnosno tunela Sveti Rok.

Nakon što su u XX. stoljeću prevladali kopneni putevi na račun morskih, Zadar je i dalje zadržao prometnu važnost - kroz grad prolazi jadranska magistralna cesta, a grad je spojen s modernom četverotračnom cestom Zadar Zapad - autocesta A1. Odvojkom željezničke pruge je od 1966. povezan s Kninom, gdje se spaja na glavnu prugu Zagreb - Split. Međunarodnom brodskom linijom povezan s talijanskim gradom Italijom Ancona. Zračna luka Zadar nalazi se u Zemuniku, 10 km istočno od grada.