Vozni red DUISBURG do NIRNBERG

Autobus od DUISBURG do NIRNBERG ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 913 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 08 sati i 30 min.
Prtljaga se obično plaća po torbi na svim polascima u ovisno od prijevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje DUISBURG - NIRNBERG postoji za sljedeće dane:
srijeda

Autobuski prijevoznici koji saobraćaju na relaciji od DUISBURG do NIRNBERG su:EURO ŠUNTIĆ.

Duizburg (njem. Duisburg) je grad u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija u zapadnom dijelu Rurske oblasti. Ima najveću kontinentalnu luku u Europi. Općina ima 502.522 stanovnika (2005). Grad je poznat po čeličanama. Oko 34,4% čelika u Njemačkoj proizvodi se u Duizburgu.

Duizburg ima najveću kontinentalnu luku na svijetu. Preveze se 40 milijuna tona tereta sa 20.000 brodova. Luka ima površinu od 7,4 km². Povezan je dobro sa auto-putovima i sa željeznicom.

Pored Dizeldorfa, Duizburg je sjedište Njemačke opere na Rajni, jedne od najvećih opera u Njemačkoj. Duizburški filharmonijski orkestar uživa međunarodni ugled.

Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 33 metra. Površina opštine iznosi 232,8 km².

Nirnberg (njem. Nürnberg) je ekonomski i kulturni centar oblasti Frankonije, na sjeveru njemačke pokrajine Bavarske. Drugi je grad po veličini i značaju u Bavarskoj, poslije Minhena.

Grad Nirnberg leži na obje strane rijeke Pegnic koja izvire oko 80 km. sjeverozapadno od grada.

U svoje zlatno doba Nirnberg je postao grad simbol njemačke umjetnosti i humanizma. Veliki umjetnici ovoga doba su slikar i grafičar Albreht Direr, duborezac Fajt Štos i kamenoklesač  Adam Kraft. Anton Koberger je 1470. u Nirnbergu otvorio prvu europsku grafičku štampariju u kojoj je objavio svoje „Nirnberške kronike“ (ilustrirana povijest svijeta). Tu je rođen i barokni kompozitor Johan Pahelbel. Njihova djela su Nirnbergu donijela veliku slavu.

Iz suvremenog doba grad je poznat i po tome da je na mitingu 1935. Adolf Hitler  naredio da se Rajhstag sastane u Nirnbergu i donese Nirnberške zakone, po kojima je Židovima oduzeto njemačko državljanstvo. Taj simbolizam, prije nego industrijski značaj, motivisao je saveznike da masovno bombardiraju Nirnberg tijekom Drugog svjetskog rata. Najžešći napad se odigrao 2. siječnja 1945, kada je potpuno uništen povijesni centar grada.

Bombe su poštedjele Palaču pravde u kojoj je održan Nirnberški proces (suđenje zločincima nacističkog režima), od 20. studenog 1945. do 1. listopada 1946.

Povijesni centar grada je rekonstruiran brzo nakon rata.

Gradski božićni vašar je jedan od najposjećenijih u Njemačkoj, sa preko milijun posjetitelja. Danas je gradska privreda orijentirana ka suvremenim tehologijama.