Vozni red Graz do NIRNBERG

Glavni grad  pokrajine Štajerska u Austriji je Grac. Drugi je po veličini austrijski grad i ima oko 320 tisuća stanovnika.

Poznat je i kao Sveučilišni centar, pošto na 6 sveučilišta studira 50 000 studenata. Većinu studenata, oko 80 %, čine inostrani. Jedan od ovdašnjih studenata je bio i Nikola Tesla, od 1875. do 1877. godine.

Studentski život danas daje ritam Gracu, pa je upravo to i jedan od bitnijih razloga da Grac bude povezan stalnim autobusnim linijama sa cijelom Europom.

Znamenitosti Graca ,koji su neizostavni na svim razglednicama, su:

-Grazer Schlossberg ( Gracer Šlosberg ), zamak na vrhu brda u centru, i glavna turistička atrakcija grada. Do zamka se može doći žičarom, dizalom ili hodajući starim krivudavim stazama;

-Hauptplatz, poznati trg, nastao u XVII stoljeću, od kada i predstavlja centar gradskog života. Sa Hauptplatza polaze sve glavne šoping ulice, potrebne turistima. Na trgu se nalazi i impresivna zgrada gradske vijećnice Rathaus;

-Kunsthaus, muzej suvremene umjetnosti, smješten u spektakularnoj modernoj građevini, kao simbol harmonične koegzistencije starog i novog Graca. Sagrađen je 2003., u godini kada je Grac bio kulturna prijestolnica Europe, a u njemu su izložena djela moderne umjetnosti;

-Landeszeughaus, muzej oružja sa jednom od najboljih kolekcija na svijetu, raspoređenom na pet katova;

-Pabovi, koji sve više liče na one u Irskoj i Engleskoj, skoncentrirani su oko povijesne jezgre grada.

Iako autobusni promet nije dominantan, većina stranaca ga koristi zbog atraktivnosti putovanja na linijama koje povezuju Grac sa Bečom. Direktne autobusne linije , također, saobraćaju i od ostalih većih austrijskih gradova, kao i iz Zagreba, Ciriha i Minhena.

 

Nirnberg (njem. Nürnberg) je ekonomski i kulturni centar oblasti Frankonije, na sjeveru njemačke pokrajine Bavarske. Drugi je grad po veličini i značaju u Bavarskoj, poslije Minhena.

Grad Nirnberg leži na obje strane rijeke Pegnic koja izvire oko 80 km. sjeverozapadno od grada.

U svoje zlatno doba Nirnberg je postao grad simbol njemačke umjetnosti i humanizma. Veliki umjetnici ovoga doba su slikar i grafičar Albreht Direr, duborezac Fajt Štos i kamenoklesač  Adam Kraft. Anton Koberger je 1470. u Nirnbergu otvorio prvu europsku grafičku štampariju u kojoj je objavio svoje „Nirnberške kronike“ (ilustrirana povijest svijeta). Tu je rođen i barokni kompozitor Johan Pahelbel. Njihova djela su Nirnbergu donijela veliku slavu.

Iz suvremenog doba grad je poznat i po tome da je na mitingu 1935. Adolf Hitler  naredio da se Rajhstag sastane u Nirnbergu i donese Nirnberške zakone, po kojima je Židovima oduzeto njemačko državljanstvo. Taj simbolizam, prije nego industrijski značaj, motivisao je saveznike da masovno bombardiraju Nirnberg tijekom Drugog svjetskog rata. Najžešći napad se odigrao 2. siječnja 1945, kada je potpuno uništen povijesni centar grada.

Bombe su poštedjele Palaču pravde u kojoj je održan Nirnberški proces (suđenje zločincima nacističkog režima), od 20. studenog 1945. do 1. listopada 1946.

Povijesni centar grada je rekonstruiran brzo nakon rata.

Gradski božićni vašar je jedan od najposjećenijih u Njemačkoj, sa preko milijun posjetitelja. Danas je gradska privreda orijentirana ka suvremenim tehologijama.