Vozni red HERCEG NOVI do PLITVIČKA JEZERA

Herceg Novi, grad sa specifičnom mikroklimom i više od 200 sunčanih dana godišnje, postaje jedna od najposjećenijih turističkih destinacija Crne Gore.

Smješten na ulazu u jedan od najljepših svjetskih zaliva Boku Kotorsku i podno planine Orjen Herceg Novi turistima nudi bogato spomeničko nasljeđe, manastire i crkve, brojna utvrđenja poput Španjole, Kanli Kule, Sat Kule i nadaleko poznata stepeništa, po kojima je i dobio nadimak „Grad od skalina“.

Prvo ime Herceg Novog je bilo Sveti Stefan, kada je i osnovan 1382. godine u sastavu Kraljevine Bosne za vrijeme vladavine kralja Tvrtka Prvog Kotromaniću. Tvrtkova želja je bila da Kraljevina Bosna dobije sopstvenu luku kako bi bila trgovinski nezavisan od Dubrovnika. Dubrovčani su stoga blokirali grad i primorali Tvrtka da prizna njihov monopol nad trgovinom soli. Poslije Tvrtkove smrti, vojvoda Sandalj Hranić Kosača je zadobio naselje.

Svoje današnje ime, Herceg Novi, dobio je u vrijeme vladavine Sandaljevog sestrića, hercega od Svetoga Save Stefana Vukčića Kosače, kada je doživio i najveći procvat i razvoj. Turci ga osvajaju 1482. godine i vladaju njime dva vijeka, sve do 1687. godine.

Nakon toga na njegovom tlu smjenjuju se razni narodi i civilizacije, ostavljajući duboke tragove na istoriju, kulturu i ukupan razvoj ovoga kraja. Nakon Turaka grad osvajaju Mlečani, koji vladaju sve do propasti Mletačke republike 1797. godine. Od tada dolazi do čestih promjena uprave u Herceg Novom.

Hrceg Novi je poznat po izrazito bogatom kulturnom programu koji u ljetnjim mjesecima obuhvata prije svega tradicionalni filmski i muzički festival. Naravno, manifestacije se značajnim djelom organizuju i ostalih mjeseci, što doprinosi da grad „živi“ tokom čitave godine. 

Pozivni broj za Herceg-Novi (0)31

Policija 122, Centar bezbjednosti +382 31 322 222
Vatrogasci 123, Služba zaštite +382 31 348 014
Hitna pomoć 124
Tačno vrijeme 125
Predaja telegrama telefonom 126
Služba sportskih rezultata 19811
Obavještenja o telefonskim brojevima 1181

Zdravstvo

Mediteranski centar - "Dr Simo Milošević"
Institut za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
Igalo, Sava Ilića 5, tel.  658 111

Dom zdravlja "dr Stevo Mrđen",  www.domzdravljahercegnovi.com
Herceg-Novi, Nikole Ljubibratića 1, tel. 343 111, 343 024
Ambulanta Topla, Mića Vavića 5, tel. 321 430  
Ambulanta Igalo, Norveška 8, tel. 331 333
Ambulanta Bijela, Bijela b.b., tel. 671 708

Privatna zdravstvena ustanova Opšta bolnica Meljine www.bolnica-meljine.me
(nekadašnja Vojna bolnica), Braće Grakalića 94-100
tel. 640 988, faks 348 543

Veterinarske stanice
Herceg-Novi, Zemunska 129, tel. 348 314
Igalo, Sutorina,  tel. 688 216

Kultura

Arhiv grada
trg Hercega Stjepana 1, tel.  322 655

JUK Gradska biblioteka i čitaonica
trg Hercega Stjepana,  tel, 321 900, 324 229

JU "Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković"
Muzej  tel. 323 779
Galerija  tel. 324 051

JUK "Hercegfest"
tel. 322 320,  322 098

Mediji

Radio Herceg-Novi, tel.  350 765, 350 768
Radio More, tel.350 666
Radio Delfin, tel. 344 244
Radio Jadran, tel. 335 005

Pošte

Herceg-Novi, tel, 353 305
Igalo, tel.  331 747
Meljine, tel. 348 053
Zelenika, tel. 678 549
Kumbor i Đenovići, tel. 678 007
Baošići, tel. 674 175
Bijela, tel. 671 550

Putovanja

AMS Crne Gore +382 21 234 999
Autobuska stanica Herceg-Novi, tel, 321 225
Granični prelaz Debeli Brijeg, tel. 354 000
Granični prelaz Sitnica, tel. 67 284 894

Taksi stanice

Taksi "More", tel. 19730
Taksi stanica Herceg-Novi, tel. 327 016

Opština Herceg-Novi
trg Maršala Tita 2, tel.centrala 321 052, 321 564

Turistička organizacija Herceg-Novi
Jova Dabovića 10, tel.br. 350 820

Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. Rijeka Korana je formirala 20 jezera između kojih ima mnogo predivnih vodopada i slapova. Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.

 

Plitvička jezera su jedinstveni fenomen hidrografije. Voda u jezerima uglavnom dolazi iz Crne rijeke, Bijele rijeke i potoka Ljeskovac koji se ulivaju u Prošćansko jezero.

 

Karakteristične boje jezera, od smaragdne zelene do tirkizne, čine ljepotu i atraktivnost jezera potpunim.

 

Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.

 

Ukupna površina je 29.685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža točka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.

 

Dominik Vukasović paroh iz Otočca prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potiče od riječi "pličina" ili "plitvak". Stoljećima, voda je taložila krečnjak i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice).

 

Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelivaju i silaze jedno u drugo. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak, dok su Donja: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.

 

Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se 2,5 km od juga prema sjeveru.

 

Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sječa drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio Nacionalne ekološke mreže i europskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000.

 

Šume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugaga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika površina šuma, uključujući i prašume, koje predstavljaju vrhunsko stanište za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika europska mesojeda: Smeđeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokoj kvaliteti i prirodnosti staništa. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.

 

Razvoj turizma

 

Prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima datiraju iz 1861. godine. Oficiri Vojne krajine sagradili su te godine prvu turističku kuću nazvanu "Carska kuća" na Velikoj poljani, kapaciteta od samo tri sobe. Godine 1894. Plitvička jezera je posjetilo 1000 turista i putnika. Hotel sa 28 soba izgrađen je 1896. godine. Godine 1922. bilo je 250 soba. Puno je na razvoj turizma uticala izgradnja ličke pruge 1927. godine. Godine 1937. bilo je 668 smještajnih mjesta, 24.000 noćenja od čega 18.000 domaćih i 6000 stranih turista. Hotel je 1938. godine izgorio, a u Drugom svjetskom ratu uništeno je gotovo sve do tada sagrađeno.

 

Poslije Drugog svjetskog rata, izgrađen je hotel "Jezero" sa 500 ležaja, turističko naselje Medveđak, restoran "Lička kuća" sa tradicionalnim jelima i jedinstvenom ličkom arhitekturom, stambeno naselje Mukinje za osoblje sa dječjim vrtićem i knjižnicom. Sagrađeni su i putovi. Sagrađeni su i dalekovodi, uređene pješačke staze, uveden prevoz manjim brodovima. Godine 1971. bilo je oko 1000 postelja u Nacionalnom parku i oko 200 u blizini parka, te kamp naselje sa oko 15.500 smještaja u šatorima.

 

Proglašenjem Plitvičkih jezera svjetskom baštinom pod zaštiom UNESCO-a 1979. godine nastavljen je ubrzani razvoj turizma u samom nacionalnom parku koji je svoj vrhunac doživio predratnih godina.

 

Legenda o nastanku Plitvičkih jezera

 

Cio ovaj kraj se na nekim kartama još uvijek naziva Vražji vrt, zbog položaja i povijesti. Prema legendi, Plitvička jezera su nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode.

 

Narod se molio i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Kiša je padala tako dugo dok nivo vode nije narastao dovoljno da oformi jezera.

 

Zagreb - Plitvice

 

Split - Plitvice

 

Zadar - Plitvice

 

Šibenik - Plitvice

 

Dubrovnik - Plitvice