Vozni red KELN do NIRNBERG

Autobus od KELN do NIRNBERG ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 713 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 05 sati i 10 min.
Prtljaga se obično plaća po torbi na svim polascima u ovisno od prijevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje KELN - NIRNBERG postoji za sljedeće dane:
srijeda

Autobuski prijevoznici koji saobraćaju na relaciji od KELN do NIRNBERG su:EURO ŠUNTIĆ.

Keln (njem. Köln) je grad u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija. Po površini i broju stanovnika Keln je četvrti grad u Njemačkoj, poslije Berlina, Hamburga i Minhena. Najveći je grad najmnogoljudnije savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Keln se nalazi na obali rijeke Rajne, dvije strane grada spaja sedam mostova. Glavna atrakcija grada je Kelnska katedrala , danas treća najviša crkva na svijetu i najveća turistička atrakcija Njemačke. Keln je poznat i po Kölsch pivu, kao i po karnevalu koji se svake godine održava u veljači.

Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 37-118 metara. Površina općine iznosi 405,2 km četvornih.

Keln je dobio status grada 50. godine poslije Krista kao glavni grad rimske provincije Donja Germanija. Početak gradnje Kelnske katedrale je bio 1248. a dovršena je prema originalnom planu 1880. godine.

Nakon gotovo kompletnog razaranja u Drugom svjetskom ratu, Keln je najvećim dijelom očuvao mrežu i nazive ulica, ali je arhitektonski gotovo u potpunosti izgrađen u stilu dominantnom 50-ih i 60-ih godina dvadesetog stoljeća. Sve do 80-ih godina sliku grada određivale su prije svega zgrade s fasadama od golog betona.

Grad je bio jedan od domaćina svjetskog prvenstva u nogometu 2006. godine.

U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živilo 1.000.298 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti  iznosi 2.469 stanovnika/km².

Nirnberg (njem. Nürnberg) je ekonomski i kulturni centar oblasti Frankonije, na sjeveru njemačke pokrajine Bavarske. Drugi je grad po veličini i značaju u Bavarskoj, poslije Minhena.

Grad Nirnberg leži na obje strane rijeke Pegnic koja izvire oko 80 km. sjeverozapadno od grada.

U svoje zlatno doba Nirnberg je postao grad simbol njemačke umjetnosti i humanizma. Veliki umjetnici ovoga doba su slikar i grafičar Albreht Direr, duborezac Fajt Štos i kamenoklesač  Adam Kraft. Anton Koberger je 1470. u Nirnbergu otvorio prvu europsku grafičku štampariju u kojoj je objavio svoje „Nirnberške kronike“ (ilustrirana povijest svijeta). Tu je rođen i barokni kompozitor Johan Pahelbel. Njihova djela su Nirnbergu donijela veliku slavu.

Iz suvremenog doba grad je poznat i po tome da je na mitingu 1935. Adolf Hitler  naredio da se Rajhstag sastane u Nirnbergu i donese Nirnberške zakone, po kojima je Židovima oduzeto njemačko državljanstvo. Taj simbolizam, prije nego industrijski značaj, motivisao je saveznike da masovno bombardiraju Nirnberg tijekom Drugog svjetskog rata. Najžešći napad se odigrao 2. siječnja 1945, kada je potpuno uništen povijesni centar grada.

Bombe su poštedjele Palaču pravde u kojoj je održan Nirnberški proces (suđenje zločincima nacističkog režima), od 20. studenog 1945. do 1. listopada 1946.

Povijesni centar grada je rekonstruiran brzo nakon rata.

Gradski božićni vašar je jedan od najposjećenijih u Njemačkoj, sa preko milijun posjetitelja. Danas je gradska privreda orijentirana ka suvremenim tehologijama.