Vozni red

KRAGUJEVAC

BORÅS

KRAGUJEVAC BORÅS
BORÅS KRAGUJEVAC

Vozni red KRAGUJEVAC do BORÅS

Pogledaj vozni red

O kolodvoru KRAGUJEVAC

Kragujevac je, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, sa 179.417 stanovnika četvrti po veličini grad u Srbiji i sjedište Šumadijskog okruga, a nalazi se oko 120 kilometara južno od Beograda. Podignuta je na obalama reke Lepenice, u dolini između krajnjih ogranaka Rudnika, Crnog vrha i Gledićkih planina. Kragujevac se prvi put pominje u turskom popisu iz 1476. godine kao „Kragujfoča“. Ime je dobio po ptici kraguj (vrsta jastreba) koja se koristila za lov u srednjem vijeku, a danas zauzima počasno mjesto na grbu grada.
 
Ovaj grad se po mnogo čemu može nazvati "prvim u Srbiji" - bio je prva prijestolnica moderne srpske države (1818-1841), u njemu je osnovana prva gimnazija u Srbiji, kao i Licej, preteča Beogradskog sveučilišta, prvi sud, prvo pozorište, prve novine, prva apoteka, galerija slika, muzej, biblioteka... Grad ima nekoliko važnih institucija od regionalnog i nekih od nacionalnog značaja u oblasti kulture i umjetničke djelatnosti .
 
Kragujevac je značajno privredno, kulturno, obrazovno i zdravstveno središte Šumadije, Pomoravlja i okolnih regiona, a danas je jedno od najjačih administrativnih i industrijskih središta Srbije. Zahvaljujući željezničkom i cestovnom prometu, Kragujevac je povezan s Beogradom, Nišom, Kraljevom, Čačkom i drugim gradovima. Najpoznatije je po tvornici automobila "Zastava" i istoimenoj tvornici oružja.
 
Grad je to s bogatom poviješću i kulturnom baštinom. Jedno od najznačajnijih povijesnih mjesta u Kragujevcu je Spomen park posvećen stradanju civila u Drugom svjetskom ratu. Ovaj spomenik podsjeća na masakr koji se dogodio 21. listopada 1941. godine, kada je u Kragujevcu pogubljeno više od 7.000 ljudi. Memorijalni park sastoji se od spomen-kapelice, spomenika, muzeja, kao i memorijalnog kompleksa savršeno osmišljenog da odražava značaj ovog tragičnog događaja.
 
U samom središtu grada posjetitelji mogu istražiti povijesne znamenitosti poput kneževog arsenala. Uz šetnju starom gradskom jezgrom, možete posjetiti brojne kafiće, suvenirnice i restorane koji nude tradicionalnu srpsku kuhinju. Ako želite da saznate više o istoriji ovog grada, morate posetiti Muzej Kragujevca.
 
Noćni život
 
Club Tresor, Club Caffe Caffe, "Geto", "Dionis"
 
 
Restorani
 
"Mustang", "Gastro komitet 27", Restoran Dvorište, "Biblioteka kod Milutina", "Oranica Woodland", "Vega"
 
 
Кonobe
 
Konoba Akustik Kragujevac, Garden House cafe, Kafana Balkan, Tapas bar
 
 
 
Manifestacije
 
ARSENAL fest, Joakimfest, Međunarodni jazz festival OFF. Međunarodni glazbeni festival OKTOH, Međunarodni lutkarski festival "Zlatna iskra".
 
 
 
Smještaj
 
Popularni hoteli i moteli
 
Hotel Šumarice, Hotel Ženeva, Hotel Ravni Gaj, Hotel President De Luxe, Hotel Zelengora, Hotel Industrial
 
 
Šoping
 
BIG FASHION Kragujevac, "Decathlon", Shopping centar Radnički
 
 
Važni telefoni
 
Hitna pomoć 194
 
Policija 192, +381 34 378-200
 
Vatrogasna postrojba 193
 
 
 
Autobusni kolodvor +381 34 354-659, +381 34 354-660
 
Dom zdravlja +381 34 32 30 52

O destinaciji BORÅS

Boras (šved. Borås) je grad u Švedskoj, u jugozapadnom dijelu države. Grad je u okviru Vestra Jetaland županije, gdje je drugi grad po značaju. Boras je istovremeno i sjedište istoimene općine.
Grad Boras se nalazi u jugozapadnom dijelu Švedske i Skandinavskog poluotoka. Od glavnog grada države, Štokholma, grad je udaljen 410 km jugozapadno. Od prvog većeg grada, Geteborga, grad se nalazi 60 km istočno.
Boras se razvio u oblasti Zapadni Jetaland. Gradsko područje je veoma pokrenutog tla. Nadmorska visina grada je oko 140 m.

Klima u Borasu je kontinentalna sa uticajem mora i krajnjih ogranaka Golfske struje. Stoga su zime blaže, a ljeta svježija u odnosu na datu geografsku širinu.

Boras je smješten na rijeci Viskan, koja krivuda kroz grad, ima lijepo uređene obale i predstavlja njegov simbol.

Područje Borasa bilo je naseljeno još u vrijeme prahistorije. Naselje, koje se obrazovalo u srednjem stoljeću, dobilo je gradska prava 1621. godine, a dao ih je švedski kralj Gustav II Adolf.
Boras je četiri puta oštećen zbog velikih požara: 1681, 1727, 1822. i 1827. godine.
Nagli razvoj Boras doživljava u drugoj polovici 19. stoljeća sa dolaskom industrije i željeznice. 

Boras je danas grad srednje veličine za švedske uvjete. Grad ima oko 66.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.), a gradsko područje, tj. istoimena općina ima oko 104.000 stanovnika (podatak iz 2012. g.). Posljednjih desetljeća broj stanovnika u gradu lagano raste.

Do polovice 20.stoljeća Boras su naseljavali isključivo etnički Šveđani. Međutim, sa jačanjem useljavanja u Švedsku, stanovništvo grada je postalo šarolikije.

Danas je Boras suvremeni grad sa razvijenom industrijom, posebice onom koja spada pod hi-tech (u gradu su značajni pogoni "Eriksona"). Poslednja dva desetljeća iznimno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.

Detalji relacije

Polazište

KRAGUJEVAC

Odredište

BORÅS

Mi koristimo kolačiće da bi unaprijedili Vaše korisničko iskustvo na našem sajtu. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa upotrebom pomenutih kolačića.