Vozni red KRAGUJEVAC do LJUBLJANA

O kolodvoru KRAGUJEVAC

Kragujevac je, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, sa 179.417 stanovnika četvrti po veličini grad u Srbiji i sjedište Šumadijskog okruga, a nalazi se oko 120 kilometara južno od Beograda. Podignuta je na obalama reke Lepenice, u dolini između krajnjih ogranaka Rudnika, Crnog vrha i Gledićkih planina. Kragujevac se prvi put pominje u turskom popisu iz 1476. godine kao „Kragujfoča“. Ime je dobio po ptici kraguj (vrsta jastreba) koja se koristila za lov u srednjem vijeku, a danas zauzima počasno mjesto na grbu grada.

Ovaj grad se po mnogo čemu može nazvati "prvim u Srbiji" - bio je prva prijestolnica moderne srpske države (1818-1841), u njemu je osnovana prva gimnazija u Srbiji, kao i Licej, preteča Beogradskog sveučilišta, prvi sud, prvo pozorište, prve novine, prva apoteka, galerija slika, muzej, biblioteka... Grad ima nekoliko važnih institucija od regionalnog i nekih od nacionalnog značaja u oblasti kulture i umjetničke djelatnosti .

Kragujevac je značajno privredno, kulturno, obrazovno i zdravstveno središte Šumadije, Pomoravlja i okolnih regiona, a danas je jedno od najjačih administrativnih i industrijskih središta Srbije. Zahvaljujući željezničkom i cestovnom prometu, Kragujevac je povezan s Beogradom, Nišom, Kraljevom, Čačkom i drugim gradovima. Najpoznatije je po tvornici automobila "Zastava" i istoimenoj tvornici oružja.

Grad je to s bogatom poviješću i kulturnom baštinom. Jedno od najznačajnijih povijesnih mjesta u Kragujevcu je Spomen park posvećen stradanju civila u Drugom svjetskom ratu. Ovaj spomenik podsjeća na masakr koji se dogodio 21. listopada 1941. godine, kada je u Kragujevcu pogubljeno više od 7.000 ljudi. Memorijalni park sastoji se od spomen-kapelice, spomenika, muzeja, kao i memorijalnog kompleksa savršeno osmišljenog da odražava značaj ovog tragičnog događaja.

U samom središtu grada posjetitelji mogu istražiti povijesne znamenitosti poput kneževog arsenala. Uz šetnju starom gradskom jezgrom, možete posjetiti brojne kafiće, suvenirnice i restorane koji nude tradicionalnu srpsku kuhinju. Ako želite da saznate više o istoriji ovog grada, morate posetiti Muzej Kragujevca.

Noćni život

Club Tresor, Club Caffe Caffe, "Geto", "Dionis"

Restorani

"Mustang", "Gastro komitet 27", Restoran Dvorište, "Biblioteka kod Milutina", "Oranica Woodland", "Vega"

Кonobe

Konoba Akustik Kragujevac, Garden House cafe, Kafana Balkan, Tapas bar

Manifestacije

ARSENAL fest, Joakimfest, Međunarodni jazz festival OFF. Međunarodni glazbeni festival OKTOH, Međunarodni lutkarski festival "Zlatna iskra".

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Hotel Šumarice, Hotel Ženeva, Hotel Ravni Gaj, Hotel President De Luxe, Hotel Zelengora, Hotel Industrial

Šoping

BIG FASHION Kragujevac, "Decathlon", Shopping centar Radnički

Važni telefoni

Hitna pomoć 194

Policija 192, +381 34 378-200

Vatrogasna postrojba 193

Autobusni kolodvor +381 34 354-659, +381 34 354-660

Dom zdravlja +381 34 32 30 52

O destinaciji LJUBLJANA

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije. Središte gradske općine Ljubljana jedne od 11 gradskih općina u zemlji.

Grad leži na rijeci Ljubljanici, približno 10 km od utoka u Savu. Povjesničari se ne slažu o izvoru imena Ljubljana. Po mišljenju nekih izvor treba tražiti u riječi ljubljena, drugi smatraju da je u pitanju staro božanstvo Laburus, treći tvrde da je riječ došla iz latinskog izraza za rijeku koja poplavljuje, aluviana. Neki pak misle da potječe od njemačkog Laubach – mlačni potok.

Rimska naseobina Emona (Colonia Emona (Aemona) Iulia tribu Claudia) nastala je godine 15. poslije Krista. Ljubljana se prvi put spominje pod današnjim imenom 1144. (kao Laibach) i 1146. (Luwigana). Godine 1220. dobila je prava grada, a 1335. zajedno s ostatkom Kranjske došla u posjed Habsburgovaca. U 1461. postala je sjedište biskupije te se u kasnom srednjem vijeku razvila u kulturno središte Slovenaca. Habsburška vladavina bila je prekinuta samo u razdoblju 1809. – 1813. kada je Ljubljana bila glavni grad francuskih Ilirskih provincija. Godine 1821. grad je bio domaćin Ljubljanskog kongresa.

Poslije raspada Austro-Ugarske 1918. Ljubljana je zajedno s većim dijelom slovenskih zemalja ušla u sastav Kraljevine SHS. Novom administrativnom podjelom 1929. postala je glavni grad Dravske banovine, a nakon Drugog svjetskog rata glavni grad jugoslavenske Socijalističke Republike Slovenije. Ulogu glavnog grada je zadržala i nakon osamostaljenja Slovenije 1991.

U Ljubljani se nalazi približno 30 hektara parkova. Najveći dio te površine zauzima park Tivoli s površinom od 17,5 ha, ostalu površinu dijeli 28 manjih parkova.

Ljubljana ima i botanički vrt, osnovan 1810. godine, koji je najstarija slovenska institucija s neprekinutim djelovanjem.

Detalji relacije

Polazište

KRAGUJEVAC

Odredište

LJUBLJANA

Obrni smjer