Vozni red

LJUBLJANA

SUBOTICA

LJUBLJANA SUBOTICA
SUBOTICA LJUBLJANA

Vozni red LJUBLJANA do SUBOTICA

Pogledaj vozni red

O kolodvoru LJUBLJANA

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije. Središte gradske općine Ljubljana jedne od 11 gradskih općina u zemlji.

Grad leži na rijeci Ljubljanici, približno 10 km od utoka u Savu. Povjesničari se ne slažu o izvoru imena Ljubljana. Po mišljenju nekih izvor treba tražiti u riječi ljubljena, drugi smatraju da je u pitanju staro božanstvo Laburus, treći tvrde da je riječ došla iz latinskog izraza za rijeku koja poplavljuje, aluviana. Neki pak misle da potječe od njemačkog Laubach – mlačni potok.

Rimska naseobina Emona (Colonia Emona (Aemona) Iulia tribu Claudia) nastala je godine 15. poslije Krista. Ljubljana se prvi put spominje pod današnjim imenom 1144. (kao Laibach) i 1146. (Luwigana). Godine 1220. dobila je prava grada, a 1335. zajedno s ostatkom Kranjske došla u posjed Habsburgovaca. U 1461. postala je sjedište biskupije te se u kasnom srednjem vijeku razvila u kulturno središte Slovenaca. Habsburška vladavina bila je prekinuta samo u razdoblju 1809. – 1813. kada je Ljubljana bila glavni grad francuskih Ilirskih provincija. Godine 1821. grad je bio domaćin Ljubljanskog kongresa.

Poslije raspada Austro-Ugarske 1918. Ljubljana je zajedno s većim dijelom slovenskih zemalja ušla u sastav Kraljevine SHS. Novom administrativnom podjelom 1929. postala je glavni grad Dravske banovine, a nakon Drugog svjetskog rata glavni grad jugoslavenske Socijalističke Republike Slovenije. Ulogu glavnog grada je zadržala i nakon osamostaljenja Slovenije 1991.

U Ljubljani se nalazi približno 30 hektara parkova. Najveći dio te površine zauzima park Tivoli s površinom od 17,5 ha, ostalu površinu dijeli 28 manjih parkova.

Ljubljana ima i botanički vrt, osnovan 1810. godine, koji je najstarija slovenska institucija s neprekinutim djelovanjem.

O destinaciji SUBOTICA

Subotica (mag. Szabadka) je najsjeverniji grad u Republici Srbiji, drugi grad po broju stanovnika u Vojvodini. Prema popisu iz 2002. godine ima 99.471 stanovnika. Nalazi se 10 km od srpske granice sa Mađarskom. Administrativno je središte Sjeverbačkog okruga.
 
Subotica se prvi put spominje 1391. godine pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prijestolnica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmansko Carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686. godine, kada postaje vlasništvo Habsburške Monarhije. Od sredine 18. stoljeća mijenja naziv u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada ponovno je promijenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) vraćeno mu je 1845. Godine 1918. Subotica ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
 
Grad se nalazi u Panonskoj nizini koja ima dugu tradiciju i bogatu kulturnu baštinu. Općina, koja obuhvaća grad i 18 prigradskih naselja, prostire se na 1.008 četvornih kilometara.
 
Subotica je vremenom, zahvaljujući svom geografskom položaju i marljivim stanovnicima, postala najznačajnije administrativno-upravno, industrijsko, trgovačko, saobraćajno i kulturno središte severne Bačke, a obližnje Palićko jezero čini je turističko-rekreativnim centrom šireg područja.
 
U blizini grada nalazi se i veza koja povezuje Suboticu s Mađarskom na sjeveru i južnom Europom preko Beograda na jugu. Također, Subotica je željeznicom povezana sa cijelom Europom.
 
U prometnom smislu Subotica je u pravom smislu te riječi raskrsnica puteva i željeznica. U neposrednoj blizini Subotice prolazi autoput E-75, au samom gradu se ukrštaju magistralni putevi za Novi Sad (M-22.1), Sombor i Kelebiju (Mađarska) (M-17.1), Horgoš (M-22.1) i Sentu (M-24) (deo do autoputa E-75 je realizovan, a drugi deo je u planu). Trasa pruge Beograd-Budimpešta prolazi kroz gradsko jezgro i tu se račva sa železničkim prugama prema Somboru, Horgošu, Crvenki i Baji. Sve ove činjenice doprinose svrstavanju Subotice u jedno od najvažnijih saobraćajnih čvorišta u Republici Srbiji.
 
Noćni život
"Klub Castrvm", "Saks", "Q bar", "Klub Madlen", "Kod"
 
Restorani
"Boss cafe", "Dvor", "Basch house", "Bates", "Gurinović", "Arte del gusto"
 
Кonobe
"Tinel", "Čarda kod Antuša"
 
Manifestacije
 
"Winter fest", "Festival mlade rakije", "Jesenji festival jevrejske kulture", "Subotički polumaraton", "Interetno festival", "Međunarodni filmski festival - Palić"
 
Smještaj
Popularni hoteli i moteli
 
Garni Hotel Royal Crown, Artist hotel, Sobe Simke, Garni Hotel IMPERIUM Subotica, Vila Majur
 
Šoping
STOP SHOP Subotica, Raffles city, Zdrava Priča - Prodavnica zdrave hrane, Butik Mondo, Super Shop
 
Važni telefoni
Policija 192
 
Vatrogasci 193
 
 Hitna 194 i 551-373
 
Autobusni kolodvor 024/ 555-566
 
Turistička organizacija 024/ 555-566

Detalji relacije

Polazište

LJUBLJANA

Odredište

SUBOTICA

Mi koristimo kolačiće da bi unaprijedili Vaše korisničko iskustvo na našem sajtu. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa upotrebom pomenutih kolačića.