Vozni red MARIBOR do PTUJ

Autobus od MARIBOR do PTUJ ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 0 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 40 min.
Prtljaga se obično plaća po torbi na svim polascima u ovisno od prijevoznika. Na linijama saobraćaju autobusi visoke i srednje turističke klase dok na kraćim relacijama neki prijevoznici organizuju putovanje turističkim kombijima ili malim autobusima.
Red vožnje MARIBOR - PTUJ postoji za sljedeće dane:
utorak
petak

Autobuski prijevoznici koji saobraćaju na relaciji od MARIBOR do PTUJ su:Lasta Beograd.

Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi. Leži na rijeci Dravi.

Maribor je smješten na 269,5 m nadmorske visine. Predstavlja regionalno središte pokrajine Štajerske, koja se zapravo većim dijelom prostire u susjednoj državi Austriji. Grad leži na obje obale rijeke Drave, na mjestu gdje se sastaju planinski masiv Pohorje, Dravsko polje, planina Kozjak te Slovenske gorice. Najbliži veći grad je austrijski Graz, oko 60 km sjeverno od Maribora.

Prijemom Slovenije u EU, 2007. ukinuta je granična kontrola između Austrije i Slovenije, pa je tako i granični prijelaz Šentilj, nedaleko od Maribora, postao dio povijesti.

Popularne turističke znamenitosti grada uključuju Mariborsku katedralu koja datira iz 12. stoljeća, građenu u gotičkom stilu te Mariborsku gradsku vijećnicu, izgrađenu za vrijeme renesanse. Također, tu je i dvorac iz 15. stoljeća .

Maribor je dom najstarije vinove loze na svijetu, koja je stara više od 400 godina, a nosi ime Stara trta. Također, u brojnim vinogradima i voćnjacima u bližoj okolici grada nudi se domaće vino, kao i kompletne usluge seoskog turizma.

Svakog siječnja skijaški centar Mariborsko Pohorje domaćin je ženskog slaloma i divovskih slalomskih utrka Svjetskog alpinističkog skijaškog kupa, poznatog kao Zlatna lisica.

Svake godine u lipnju se održava festival Lent, na kojemu nastupa velik broj zabavljača, poput glazbenika i sl.

Ptuj se nalazi u istočnom dijelu Slovenije, u južnom dijelu pokrajine Štajerske. Grad se nalazi 30 km jugoistočno od Maribora, prvog većeg grada.

Ptuj je važno prometno čvorište. Kroz grad vodi željeznica iz Pragerskog do Ormoža i dalje u Hrvatsku ili u Mursku Sobotu, i dalje u Mađarsku preko Hodoša.

Položaj grada je u dolini rijeke Drave, krajnje zapadnom dijelu Panonske nizine, na mjestu gdje je ova dolina najšira. Začetak, danas povijesno jezgro Ptuja je na brijegu iznad rijeke, sa koga se lako nadzirala okolna ravnica. Nadmorska visina Ptuja je 232 m.

Područje Ptuja je bilo naseljeno još u mlađem kamenom dobu. Kelti su naseljavali Ptuj u kasno željezno doba. U 1. stoljeću pr. Kr. naseobina je bila pod kontrolom starog Rima. Prvo pisano poimanje Ptuja, pod prvobitnim nazivom Poetovio, datira iz 69. godine n.e., kada je bio izabran rimski car Vespazijan. Već u doba Rima Ptuj se razvio u izuzetno važno trgovačko, carinsko i upravno središte. Godine 103. za vrijeme imperatora Trajana, Ptuj je dobio status civilnog središta i naziv Colonia Ulpia Traiana Poetovia. Grad je imao 40.000 stanovnika dok ga nisu napali Huni.

570. godine n.e., grad je bio okupiran od strane Avara i starih Slavena. Između 840. i 874. g. pripadao je Balatonskoj kneževini Slavena Pribina i Kocelja. Između 874. i 890. g. Ptuj je postepeno pao pod utjecaj Biskupije Salzburga. Kao njemački Petau, uključen je bio u vojvodstvo Štajerske 1555. godine.

Godine 1376. godine Ptuj je dobio svoj gradski statut. U 17. stoljeću, kad su Turci zauzeli veći dio Ugarske, Ptuj je privredno potpuno propao. U 19. stoljeću grad se nalazio dalje od važnih prometnih pravaca.

Prema zadnjem austrijskom popisu stanovništva iz 1910. godine, 86% stanovništva grada Ptuja su bili Nijemci. Okolina Ptuja je bila pretežno naseljena slovenskim stanovništvom. Za vrijeme njemačke okupacije, od 1941-45. godine, slovensko stanovništvo je bilo nasilno iseljavano iz Ptuja. Njihove kuće su bile preuzete uglavnom od strane Nijemaca iz Bolzana. Kasnije, nakon njemačke kapitulacije, svi Nijemci su bili prisilno iseljeni u Austriju.