Vozni red MOSTAR do ŠTUTGART

Mostar predstavlja upravno središte Hercegovačko – Neretvanskog kantona, ujedno i ekonomsko, kulturno, sveučilišno i gospodarsko središte Hercegovine. Nastao je u cvjetnoj dolini rijeke Neretve čiji su mostovi od davnina imali svoje čuvare – mostare, po kojima je ovaj grad i dobio ime.

 

Oduvijek je bio raskrižje mnogim civilizacijama čiji se duh u ovom gradu zadržao do današnjih dana, i to je ono što ga čini jedinstvenim u odnosu na druge gradove BiH. Njegovo stanovništvo uglavnom sačinjava mlada populacija, a s obzirom na činjenicu da predstavlja i sveučilišni centar regije može se slobodno kazati da je Mostar grad mladosti. Naseljava ga približno 126 000 stanovnika.

 

Tijekom devedesetih godina, bio je jedan od najrazorenijih gradova čije je kulturno – povijesno nasljeđe pretpilo velike posljedice, međutim nakon rata intenzivno je rađeno na njegovoj obnovi i rekonstrukciji.

 

Među građevinama koje su pretrpile najveću štetu je njegovo glavno obilježje - jedinstveni Stari most. Stari most podignut je u XVI stoljeću i predstavlja prvi spomenik kulture u BiH koji je stavljen pod zaštitu UNESCO-a. Njegova poslijeratna rekonstrukcija završena je 2004. godine.

 

Ponovno je izgrađena Crkva sv. Petra i Pavla, franjevačka crkva i njen zvonik, Stara mostarska gimnazija kao i najviša zgrada u Mostaru podignuta u vrijeme bivše Jugoslavije – „Mostarka“. Također, obnavljaju se ulice koje su bile najoštećenije u gradu - Bulevar Narodne Revolucije/Ulica hrvatskih branitelja i Ulica Alekse Šantića/Tvrtka Miloša. Dovršen je i glavni objekat Sveučilišne kliničke bolnice koji predstavlja jednu od najbolje opremljenih i najsuvremenijih bolnica na prostoru jugoistočne Europe.

 

Otvoreni su i Španski trg  kao i šetalište Nikole Šubića Zrinjskog koje spaja spomenuti trg sa Trgom hrvatskih velikana,  i revitalizirani parkovi Zrinjevac i Park nobelovaca na čijoj se suprotnoj strani nalazi park Antuna Branka Šimića.  

 

Hercegovačko-neretvanski kanton čuven je i po jednoj od najboljih gastro ponuda Balkana. Ovo područje poznato je po tradicionalnim jelima organskog podrijetla među kojima su najpoznatija: meso ispod sača, domaći kruh, razne vrste sireva, svinjski ili goveđi pršut, morska i riječna riba, domaća vina i sokovi, kao i med od ljekovitih trava.

 

Osim po izuzetnoj gastro ponudi, turistička ponuda Mostara poznata je po zanatskim radnjama i tržnim centrima sa raznolikom ponudom. Također, poseban užitak predstavlja posjet ovom gradu tijekom veljače , kada se njegovim ulicama i krajolicima prostire miris čuvenog behara.

 

Autobusne karte se mogu kupiti na kolodvorima ili direktno od vozača autobusa. Budući da je Istok Autobusni kolodvor u potpunosti obnovljen i s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini glavne željezničke postaje, objekti, kao što su barovi i prodavnice su na raspolaganju putnicima. Kolodvor je također opremljen sa garderobom, gdje možete ostaviti svoju prtljagu uz naknadu (oko 2 KM po komadu prtljage).

 

Autobusni kolodvor Istok:

Adresa: Trg Ivana Krndelja bb, Mostar

Tel: +387 36552025

 

Autobusni kolodvor Zapad:

Adresa: Vukovarska bb, Mostar

Tel: +387 36348-680

Štutgart (njem. Stuttgart) je glavni grad njemačke pokrajine Baden-Virtemberg. Sa oko 593.000 stanovnika, Štutgart je najveći grad te pokrajine i šesti po veličini u Njemačkoj, poslije Dortmunda i Esena. Ovaj grad je s pokrajinskim parlamentom, sjedištem vlade Baden-Virtemberga kao i drugim pokrajinskim institucijma, politički centar te pokrajine. Najbliži veći gradovi su Frankfurt (oko 204 km sjeverozapadno) i Minhen (oko 220 km jugoistočno od Štutgarta).

Štutgart se nalazi na oko sat vremena udaljenosti od Švarcvalda i Švapske Jure. Središte grada se nalazi u plodnoj dolini, ugniježđeno između vinograda i guste šume u blizini rijeke Nekar. U vrućim ljetnim danima, lokalno stanovništvo ovo područje opisuje kao „štutgartski kazan“. Kao rezultat ogromne visinske razlike, u i oko grada se nalazi oko 400 stepeništa , što približno čini oko 20 km stepeništa. Mnoga vode podrijetlo iz vremena kada su vinogradi okruživali cijelu dolinu. Čak i danas, postoje vinogradi koji su udaljeni manje od 500 m od glavnog željezničkog  kolodvora.

Smatra se da je sam grad Štutgart osnovan oko 950. godine, neposredno prije bitke na Leškom polju. Osnovao ga je švapski vojvoda Ludolf, jedan od sinova cara Svetog rimskog carstva Otona I Velikog. Grad se koristio za uzgajanje konja u plodnim udolinama, u blizini današnjeg centra grada, iako su nedavna arheološka iskopavanja pokazala da je ovo područje već bilo u vlasništvu merovinških farmera.

Grb grada Štutgarta prikazuje crnog konja koji stoji na zadnjim nogama, na žutoj pozadini. Poznato je da je u sadašnjem obliku prvi put korišten 1938, dok su se ranije koristile različite varijante i boje, često i sa dva konja. Ovaj hipotetički grb daje naznake o podrijetlu naziva Štutgart. Moguće podrijetlo imena grada vodi od staronjemačkog naziva štuotgarten, gdje riječ štuot navodi na staroengleski pojam stod u značenju konjušnica, ergela. Staronjemački pojam garten označava mjesto prvobitnog naselja. Također, logo automobilske kompanije Porše sadrži izmijenjenu verziju gradskog grba.

U gradu se nalazi pet od ukupno 11 državnih muzeja u pokrajini Baden-Virtemberg. Jedna od najznačajnih je stara državna galerija (Staatsgalerie) koja je otvorena 1843, a proširena 1984. godine. U njoj se čuvaju umjetnička djela iz mnogih epoha, od 14. stoljeća do moderne umjetnosti uključujući djela Rubensa, Rembranta, Monea, Renoara, Sezana i Beusa.

Motocikl i automobil na četiri točka su izumljeni u Štutgartu, po čemu su se proslavili Gotlib Dajmler i Karl Benc. Već 1887. godine Dajmler i Vilhelm Majbah su osnovali kompaniju „Dajmler Motoren Geselšaft“ i započeli industrijsku proizvodnju automobila. Iz tog razloga, Štutgart s pravom zovu kolijevkom automobila u svjetskim razmjerima. Mercedes-Benc, Porše i Majbah se i danas proizvode u Štutgartu i njegovoj okolici. Ovdje je proizveden i prvi prototip Folksvagen bube, koju je dizajnirao u Štutgartu Ferdinand Porše.

Štutgart posjeduje međunarodnu zračnu luku (njem. Flughafen Stuttgart) koja se nalazi oko 13 km južno od centra grada na području koje pripada susjednom gradiću Lajnfelden-Ehterdingenu. Veze od aerodroma do centra grada su izuzetno dobre, tako da je potrebno oko 30 minuta da se od aerodroma dođe do centra koristeći linije S-Bana - S2 ili S3. Aerodrom u Štutgartu je jedini veći gradski aerodrom u Njemačkoj koji ima samo jednu pistu.

Pored aerodroma prolazi državni auto-put A8 (Autoban A8), koji određuje južnu granicu grada. Povezuje Luksemburg, preko Sarbrikena, Karlsruea, Štutgarta, Minhena i Salcburga, sa Bečom.

Drugi značajniji auto-putevi prema Štutgartu su A81 (pravac Cirih–Zingen–Vircburg–Hamburg) i A831.