Vozni red NIRNBERG do NOVI PAZAR
Pogledaj vozni redO kolodvoru NIRNBERG
Nirnberg (njem. Nürnberg) je ekonomski i kulturni centar oblasti Frankonije, na sjeveru njemačke pokrajine Bavarske. Drugi je grad po veličini i značaju u Bavarskoj, poslije Minhena.
Grad Nirnberg leži na obje strane rijeke Pegnic koja izvire oko 80 km. sjeverozapadno od grada.
U svoje zlatno doba Nirnberg je postao grad simbol njemačke umjetnosti i humanizma. Veliki umjetnici ovoga doba su slikar i grafičar Albreht Direr, duborezac Fajt Štos i kamenoklesač Adam Kraft. Anton Koberger je 1470. u Nirnbergu otvorio prvu europsku grafičku štampariju u kojoj je objavio svoje „Nirnberške kronike“ (ilustrirana povijest svijeta). Tu je rođen i barokni kompozitor Johan Pahelbel. Njihova djela su Nirnbergu donijela veliku slavu.
Iz suvremenog doba grad je poznat i po tome da je na mitingu 1935. Adolf Hitler naredio da se Rajhstag sastane u Nirnbergu i donese Nirnberške zakone, po kojima je Židovima oduzeto njemačko državljanstvo. Taj simbolizam, prije nego industrijski značaj, motivisao je saveznike da masovno bombardiraju Nirnberg tijekom Drugog svjetskog rata. Najžešći napad se odigrao 2. siječnja 1945, kada je potpuno uništen povijesni centar grada.
Bombe su poštedjele Palaču pravde u kojoj je održan Nirnberški proces (suđenje zločincima nacističkog režima), od 20. studenog 1945. do 1. listopada 1946.
Povijesni centar grada je rekonstruiran brzo nakon rata.
Gradski božićni vašar je jedan od najposjećenijih u Njemačkoj, sa preko milijun posjetitelja. Danas je gradska privreda orijentirana ka suvremenim tehologijama.