Vozni red PLITVIČKA JEZERA do RIJEKA

Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. Rijeka Korana je formirala 20 jezera između kojih ima mnogo predivnih vodopada i slapova. Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.

 

Plitvička jezera su jedinstveni fenomen hidrografije. Voda u jezerima uglavnom dolazi iz Crne rijeke, Bijele rijeke i potoka Ljeskovac koji se ulivaju u Prošćansko jezero.

 

Karakteristične boje jezera, od smaragdne zelene do tirkizne, čine ljepotu i atraktivnost jezera potpunim.

 

Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.

 

Ukupna površina je 29.685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža točka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.

 

Dominik Vukasović paroh iz Otočca prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potiče od riječi "pličina" ili "plitvak". Stoljećima, voda je taložila krečnjak i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice).

 

Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelivaju i silaze jedno u drugo. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak, dok su Donja: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.

 

Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se 2,5 km od juga prema sjeveru.

 

Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sječa drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio Nacionalne ekološke mreže i europskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000.

 

Šume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugaga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika površina šuma, uključujući i prašume, koje predstavljaju vrhunsko stanište za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika europska mesojeda: Smeđeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokoj kvaliteti i prirodnosti staništa. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.

 

Razvoj turizma

 

Prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima datiraju iz 1861. godine. Oficiri Vojne krajine sagradili su te godine prvu turističku kuću nazvanu "Carska kuća" na Velikoj poljani, kapaciteta od samo tri sobe. Godine 1894. Plitvička jezera je posjetilo 1000 turista i putnika. Hotel sa 28 soba izgrađen je 1896. godine. Godine 1922. bilo je 250 soba. Puno je na razvoj turizma uticala izgradnja ličke pruge 1927. godine. Godine 1937. bilo je 668 smještajnih mjesta, 24.000 noćenja od čega 18.000 domaćih i 6000 stranih turista. Hotel je 1938. godine izgorio, a u Drugom svjetskom ratu uništeno je gotovo sve do tada sagrađeno.

 

Poslije Drugog svjetskog rata, izgrađen je hotel "Jezero" sa 500 ležaja, turističko naselje Medveđak, restoran "Lička kuća" sa tradicionalnim jelima i jedinstvenom ličkom arhitekturom, stambeno naselje Mukinje za osoblje sa dječjim vrtićem i knjižnicom. Sagrađeni su i putovi. Sagrađeni su i dalekovodi, uređene pješačke staze, uveden prevoz manjim brodovima. Godine 1971. bilo je oko 1000 postelja u Nacionalnom parku i oko 200 u blizini parka, te kamp naselje sa oko 15.500 smještaja u šatorima.

 

Proglašenjem Plitvičkih jezera svjetskom baštinom pod zaštiom UNESCO-a 1979. godine nastavljen je ubrzani razvoj turizma u samom nacionalnom parku koji je svoj vrhunac doživio predratnih godina.

 

Legenda o nastanku Plitvičkih jezera

 

Cio ovaj kraj se na nekim kartama još uvijek naziva Vražji vrt, zbog položaja i povijesti. Prema legendi, Plitvička jezera su nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode.

 

Narod se molio i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Kiša je padala tako dugo dok nivo vode nije narastao dovoljno da oformi jezera.

 

Zagreb - Plitvice

 

Split - Plitvice

 

Zadar - Plitvice

 

Šibenik - Plitvice

 

Dubrovnik - Plitvice

Najveća hrvatska luka i treći po veličini grad u Hrvatskoj - Rijeka predstavlja administrativno središte Primorsko - goranske županije. Na području njene općine živi približno 190 000 stanovnika. Tijekom XIX stoljeća Austrougarska vlada je usljed njenog idealnog zemljopisnog položaja pozicionirala na mjestu moćnih industrijskih centara i najvećih europskih luka. 
Ono što ovaj grad čini specifičnim jeste što se i pored velikog broja njegovih znamenitosti, sve mogu obići tijekom jednog dana, zahvaljujući odličnom javnom transportu koji umnogome olakšava obilazak. Idealna je lokacija za posjetitelje koji žele upoznati kulturno-povijesne sadržaje a isto tako i za one koji su željni provoda i relaksacije.
Kao i u većini gradova sa bogatom poviješću, glavno šetalište biva njegovim glavnim obilježjem, a Rijeka je savršen primjer za ovu tvrdnju. Na njenom Korzou nalazi se glavni arhitektonski simbol Rijeke – Gradski toranj. Najznačajnije znamenitosti prilikom posjeta ovom gradu smještene su nadomak Korzoa – Koblerov trg na ulazu u Stari grad; Katedrala Svetog Vida, zaštitnika ovoga grada; Crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije; Kosi toranj; antička Stara vrata; Trg Riječke rezolucije i Stenderac kao i glavna riječka tržnica – Placa. 
Nezaobilazne lokacije za posjet takođe Riva, gdje se sa riječkog lukobrana Molo longa prostire gradska panorama kao i Trsat. Trsat se nalazi na brijegu iznad grada do kojeg se dolazi ili autobusom ili usponom stubama Petra Kružića. U neposrednoj blizini Trsatske gradine nalazi se najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj – Svetište Majke Božje Trsatske. Područje Trsata idealno je za ljubitelje prirode i rekreativce koji perivojem Svetišta i Parkom Heroja mogu  realizirati svoje duge šetnje. 
Za ljubitelje raznih specijaliteta i delicija, na raspolaganju su ugostiteljski objekti sa autohtonim i internacionalnim ponudama locirani duž Korzoa ili na riječkoj Rivi. 
Ono što dodatno turističku ponudu ovog grada čini kvalitetnijom jeste što prilikom posjeta Rijeci možete uživati u besplatnom bežičnom internetu duž centra grada, na Trstatu i na par drugih lokacija, prilikom čega možete preuzeti aplikaciju koja će vam biti idealan vodič.

---

KULTURNI ŽIVOT
 

Kazališta – Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka, Gradsko kazalište lutaka Rijeka, HKD „Teatar“, Kulturni centar „Kalvarija“ – Ri Teatar

Muzeji – Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Prirodoslovni muzej Rijeka, Muzej grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej informatike, Spomenička knjižnica i zbirka Mažuranić-Brlić-Ružić,  Muzej djetinjstva, Sakralna zbirka Katedrale Svetog Vida, Riznica i galerija Svetišta Majke Gospe Trsatske, Sveučilišna knjižnica Rijeka - Izložba Glagoljica, Stalne izložbe na Pomorskom fakultetu u Rijeci
Galerije – Mali salon, Galerija „Drugo more“, Galerija „Kortil“,  Erste Club

Kina– Art kino „Croatia“, Blitz „Cinestar“

---

PROVOD

„Nubar Lounge“, Morski prasac beach bar, Phananas pub, Club „Boa“, „Rakhia“ bar, „Pajol“ bar, „Život“, „Teatro Lounge“ bar, Champagne bar „Pommery“, „Code“ bar, Club „Nina 2“, Club „InRi“, Klub mladih Rijeka, „Pepe rosso“ bar,  „Badi“ pub, „Mystique“ pub, Rock caffe, „Milord“ pub,  Fashion café „Lobby“, „Tunel“,  „The Beertija“,  „Cukarikafe“ bar,  Club „Indigo“,  „Pogon kulture“

---

MANIFESTACIJE

„Fiumanka“ – lipanj; „Fiumare“ - svibanj/lipanj; „Ri Rock“ – prosinac; Riječke ljetnje noći - lipanj/srpanj; Ljeto na Gradini – lipanj/rujan; „Hartera“ festival – rujan; Hodočašće na Veliku Gospu – kolovoz; Riječki karneval – siječanj/veljača; „Homo si teć“ – travanj; Međunarodni festival malih scena – svibanj; Dani Svetog Vida - lipanj; Zajčevi dani – listopad/veljača; Rijeka Advent – studeni; Jazz time – studeni; „MALIK fest“ – lipanj; Riječke stepenice – kolovoz; Marijini dani – svibanj; Revija lutkarskih kazališta – studeni; Rijeka tatto expo – prosinac;

---

SMJEŠTAJ

Hoteli
„Bonavia“, „Jadran“,“Neboder“, „Continental“

Hosteli
„1W“, „Ana“, „Das“, Omladinski hostel Rijeka, „Fun“, „Carnevale“, „Kvarner“, „Dharma“, „Kantrida“, „Korzo“, „Rijeka“

---

ŠOPING

Centar grada, Gradska tržnica, TC „Tower Center Rijeka“, Zapadni Trgovački centar, Suvenirnice

---

Važni telefoni

Jedinstveni broj za hitne službe 112
Policija  192
Vatrogasci  193
Hitna pomoć   194
Prometno redarstvo 0800 51 01
Prometna policija  335 521
Policijska uprava Primorsko-goranska   430 333
Spašavanje na moru  9155
Gorska služba spašavanja - dežurna služba 091 721 0000
Lučka kapetanija 214 031
HAK - Hrvatski auto klub   1987
Prometni centar Rijekaprometa - stanje na cestama u Rijeci 060 10 2102
Veterinarska stanica Rijeka - dežurna služba 091 214 8822