Vozni red PRIJEPOLJE do LJUBLJANA

Prijepolje je gradsko naselje u Srbiji koje administrativno pripada općini Prijepolje u Zlatiborskom okrugu. Predstavlja najveći grad Polimlja. Smješten je na ušću Mileševke u Lim, u podnožiju planine Jadovnik. U njegovoj neposrednoj blizini je manastir Mileševa i stari grad Mileševac.

Grad se nalazi na raskrsnici starih karavanskih putova koji i danas postoje.

Krećući se na jug, uzvodno dolinom Lima, put preko Brodareva vodi ka Bijelom Polju (55km), Mojkovcu, Kolašinu, Podgorici i Baru.

Krećući se na istok, Mileševkom i dalje preko Jadovnika, stiže se do Sjenice (30km), Novog Pazara, Prištine, Skoplja i Soluna.

Krećući se na sjever, niz Lim, stiže se u Bistricu (10km) u kojoj se put dijeli na dva smjera:

prema Priboju (27km) i dalje prema Bosni,

prema Novoj Varoši (30km) i dalje preko Zlatibora ka Užicu, Požegi, Valjevu i Beogradu.

Krećući se ka zapadu, uz Seljašnicu i potom preko Jabuke, put vodi u Pljevlja (30km) i Žabljak.

U Prijepolju je Manastir Mileševa,  jedan od najznačajnijih srpskih manastira poznat kao grobno mjesto svetog Save i čuven po svojoj fresci „Beli Anđeo“, koja je strane putopisce XIX stoljeća primorala na toliko divljenje, da joj, prema riječima jednog od njih, ni Đoto nije ravan.

O ljepoti ove freske svjedoči i činjenica da je predstavljala Europu u prvoj razmjeni satelitskih signala sa Amerikom `60 godina XX stoljeća. Pored toga u manastiru se nalazi i freska svetog Save za koju se smatra da je njegov najrealniji prikaz.

Manastir je podigao između 1218. i 1219. godine srpski kralj Vladislav, a danas se nalazi pod zaštitom UNESCO-a.

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije. Središte gradske općine Ljubljana jedne od 11 gradskih općina u zemlji.

Grad leži na rijeci Ljubljanici, približno 10 km od utoka u Savu. Povjesničari se ne slažu o izvoru imena Ljubljana. Po mišljenju nekih izvor treba tražiti u riječi ljubljena, drugi smatraju da je u pitanju staro božanstvo Laburus, treći tvrde da je riječ došla iz latinskog izraza za rijeku koja poplavljuje, aluviana. Neki pak misle da potječe od njemačkog Laubach – mlačni potok.

Rimska naseobina Emona (Colonia Emona (Aemona) Iulia tribu Claudia) nastala je godine 15. poslije Krista. Ljubljana se prvi put spominje pod današnjim imenom 1144. (kao Laibach) i 1146. (Luwigana). Godine 1220. dobila je prava grada, a 1335. zajedno s ostatkom Kranjske došla u posjed Habsburgovaca. U 1461. postala je sjedište biskupije te se u kasnom srednjem vijeku razvila u kulturno središte Slovenaca. Habsburška vladavina bila je prekinuta samo u razdoblju 1809. – 1813. kada je Ljubljana bila glavni grad francuskih Ilirskih provincija. Godine 1821. grad je bio domaćin Ljubljanskog kongresa.

Poslije raspada Austro-Ugarske 1918. Ljubljana je zajedno s većim dijelom slovenskih zemalja ušla u sastav Kraljevine SHS. Novom administrativnom podjelom 1929. postala je glavni grad Dravske banovine, a nakon Drugog svjetskog rata glavni grad jugoslavenske Socijalističke Republike Slovenije. Ulogu glavnog grada je zadržala i nakon osamostaljenja Slovenije 1991.

U Ljubljani se nalazi približno 30 hektara parkova. Najveći dio te površine zauzima park Tivoli s površinom od 17,5 ha, ostalu površinu dijeli 28 manjih parkova.

Ljubljana ima i botanički vrt, osnovan 1810. godine, koji je najstarija slovenska institucija s neprekinutim djelovanjem.