Vozni red PRIŠTINA do TARA

Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je i najveći grad na Kosovu. Priština je upravno, kulturno, obrazovno i gospodarsko središte.

Broj stanovnika u Prištini kreće se oko 200.000, dok šire gradsko područje broji oko 470.000 stanovnika. Etničku većinu čine Albanci, dok su manjine Srbi, Bošnjaci, Romi i Turci. Priština ima svoje sveučilište i međunarodnu zračnu luku.

Površine je 230 km². Nalazi se na sjeveroistočnom dijelu Kosova blizu planine Goljak. Iz Prištine se vrlo dobro vidi Šar Planina, koja se nalazi nekoliko kilometara južno od Prištine. Grad se nalazi uz manje gradove Obilić i Kosovo Polje. Također, nekoliko kilometara južno od grada se nalazi i jezero Badovac.

Priština je čvorište četiri državne ceste koje se pružaju prema Prizrenu na istoku (i dalje prema granici sa Albanijom), sjeveru prema Kosovskoj Mitrovici (i dalje prema granici sa Srbijom), te dvije ceste prema jugu - jedna prema glavnom gradu Republika Makedonije Skopju, a druga prema Preševu, gradu na krajnjem jugu Srbije. Autocesta broj 7 koja je većim dijelom izgrađena i povezivat će Prištinu sa Prizrenom ulazit će u grad sa njegove zapadne strane.

Nacionalni park Tara pokriva najveći dio masiva planine Tare, koja pripada dijelu starovlaških planina. Masiv Tare sačinjavaju sljedeće predjelske  cjelovitosti: Kaluđerske bare, Tara, Aluške planine, Crni vrh i Zvijezda. Površina joj je 183 km četvorna, a dužina 50 km i širina 22 km. Prosječna nadmorska visina je 1.200 m, a najviši vrh Kozji rid dostiže 1.591 m.

Glavna tursitička atrakcija Tare su Kaluđerske Bare na sjeveru, blizu Bajine Bašte i Mitrovca na jugu. Hoteli Beli Bor i Omorika, kao i drugi manji, nalaze se na Kaluđerskim Barama, dok se u Mitrovcu nalazi istoimeni rekreacijski hotel za djecu.

Do nacionalnog parka može se doći direktnim putem Bajina Bašta - Kaluđerske Bare, putem Perućac - Mitrovac i putem Kremna - Kaluđerske Bare. Drinska klisura, koja je sastavni dio parka, može se obići čamcem. Lokalne zanatske radionice prave razne rukotvorine od vune, mlječne proizvode, klekovaču, šljivovicu i med a posebno borov med.