Vozni red RIJEKA do LINZ
Pogledaj vozni redO kolodvoru RIJEKA
Najveća hrvatska luka i treći po veličini grad u Hrvatskoj - Rijeka predstavlja administrativno središte Primorsko - goranske županije. Na području njene općine živi približno 190 000 stanovnika. Tijekom XIX stoljeća Austrougarska vlada je usljed njenog idealnog zemljopisnog položaja pozicionirala na mjestu moćnih industrijskih centara i najvećih europskih luka.
Ono što ovaj grad čini specifičnim jeste što se i pored velikog broja njegovih znamenitosti, sve mogu obići tijekom jednog dana, zahvaljujući odličnom javnom transportu koji umnogome olakšava obilazak. Idealna je lokacija za posjetitelje koji žele upoznati kulturno-povijesne sadržaje a isto tako i za one koji su željni provoda i relaksacije.
Kao i u većini gradova sa bogatom poviješću, glavno šetalište biva njegovim glavnim obilježjem, a Rijeka je savršen primjer za ovu tvrdnju. Na njenom Korzou nalazi se glavni arhitektonski simbol Rijeke – Gradski toranj. Najznačajnije znamenitosti prilikom posjeta ovom gradu smještene su nadomak Korzoa – Koblerov trg na ulazu u Stari grad; Katedrala Svetog Vida, zaštitnika ovoga grada; Crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije; Kosi toranj; antička Stara vrata; Trg Riječke rezolucije i Stenderac kao i glavna riječka tržnica – Placa.
Nezaobilazne lokacije za posjet takođe Riva, gdje se sa riječkog lukobrana Molo longa prostire gradska panorama kao i Trsat. Trsat se nalazi na brijegu iznad grada do kojeg se dolazi ili autobusom ili usponom stubama Petra Kružića. U neposrednoj blizini Trsatske gradine nalazi se najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj – Svetište Majke Božje Trsatske. Područje Trsata idealno je za ljubitelje prirode i rekreativce koji perivojem Svetišta i Parkom Heroja mogu realizirati svoje duge šetnje.
Za ljubitelje raznih specijaliteta i delicija, na raspolaganju su ugostiteljski objekti sa autohtonim i internacionalnim ponudama locirani duž Korzoa ili na riječkoj Rivi.
Ono što dodatno turističku ponudu ovog grada čini kvalitetnijom jeste što prilikom posjeta Rijeci možete uživati u besplatnom bežičnom internetu duž centra grada, na Trstatu i na par drugih lokacija, prilikom čega možete preuzeti aplikaciju koja će vam biti idealan vodič.
KULTURNI ŽIVOT
Kazališta – Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka, Gradsko kazalište lutaka Rijeka, HKD „Teatar“, Kulturni centar „Kalvarija“ – Ri Teatar
Muzeji – Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Prirodoslovni muzej Rijeka, Muzej grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej informatike, Spomenička knjižnica i zbirka Mažuranić-Brlić-Ružić, Muzej djetinjstva, Sakralna zbirka Katedrale Svetog Vida, Riznica i galerija Svetišta Majke Gospe Trsatske, Sveučilišna knjižnica Rijeka - Izložba Glagoljica, Stalne izložbe na Pomorskom fakultetu u Rijeci
Galerije – Mali salon, Galerija „Drugo more“, Galerija „Kortil“, Erste Club
Kina– Art kino „Croatia“, Blitz „Cinestar“
PROVOD
„Nubar Lounge“, Morski prasac beach bar, Phananas pub, Club „Boa“, „Rakhia“ bar, „Pajol“ bar, „Život“, „Teatro Lounge“ bar, Champagne bar „Pommery“, „Code“ bar, Club „Nina 2“, Club „InRi“, Klub mladih Rijeka, „Pepe rosso“ bar, „Badi“ pub, „Mystique“ pub, Rock caffe, „Milord“ pub, Fashion café „Lobby“, „Tunel“, „The Beertija“, „Cukarikafe“ bar, Club „Indigo“, „Pogon kulture“
MANIFESTACIJE
„Fiumanka“ – lipanj; „Fiumare“ - svibanj/lipanj; „Ri Rock“ – prosinac; Riječke ljetnje noći - lipanj/srpanj; Ljeto na Gradini – lipanj/rujan; „Hartera“ festival – rujan; Hodočašće na Veliku Gospu – kolovoz; Riječki karneval – siječanj/veljača; „Homo si teć“ – travanj; Međunarodni festival malih scena – svibanj; Dani Svetog Vida - lipanj; Zajčevi dani – listopad/veljača; Rijeka Advent – studeni; Jazz time – studeni; „MALIK fest“ – lipanj; Riječke stepenice – kolovoz; Marijini dani – svibanj; Revija lutkarskih kazališta – studeni; Rijeka tatto expo – prosinac;
SMJEŠTAJ
Hoteli
„Bonavia“, „Jadran“,“Neboder“, „Continental“
Hosteli
„1W“, „Ana“, „Das“, Omladinski hostel Rijeka, „Fun“, „Carnevale“, „Kvarner“, „Dharma“, „Kantrida“, „Korzo“, „Rijeka“
ŠOPING
Centar grada, Gradska tržnica, TC „Tower Center Rijeka“, Zapadni Trgovački centar, Suvenirnice
Važni telefoni
Jedinstveni broj za hitne službe 112
Policija 192
Vatrogasci 193
Hitna pomoć 194
Prometno redarstvo 0800 51 01
Prometna policija 335 521
Policijska uprava Primorsko-goranska 430 333
Spašavanje na moru 9155
Gorska služba spašavanja - dežurna služba 091 721 0000
Lučka kapetanija 214 031
HAK - Hrvatski auto klub 1987
Prometni centar Rijekaprometa - stanje na cestama u Rijeci 060 10 2102
Veterinarska stanica Rijeka - dežurna služba 091 214 8822
O destinaciji LINZ
Linz je grad na sjeveru Austrije od 191 767 stanovnika , treći po veličini austrijski grad i glavni grad savezne države Gornje Austrije.
Linz leži na sjeveru središnje Austrije, udaljen svega 30 km od granice sa Češkom, 160 km zapadno od Beča, duž obje obale Dunava. Rasprostranjen po dolini Linzer Becken okruženoj gorama, tako da se danas spojio sa okolnim gradovima (Amstetten, Wels i Steyr) i formirao malu metropolu.
Linz se razvio iz rimske vojničke utvrde - Lentia, koja je u srednjem vijeku postala važno trgovačko središte. Pod imenom Linz se prvi put spominje 799. godine kad se Bavarska proširila na jug i zauzela taj prostor. Do 13. vijeka Linz je poprimio sve vanjske karakteristike grada, ali još nije imao status grada. Taj status dobio je tek u 15. vijeku kad je u njemu stolovao car Svetog Rimskog Carstva - Fridrik III., tad je postao poznat po svojim sajmovima.
Početkom 17. vijeka u Linzu je jedno vrijeme predavao matematiku poznati astronom Johannes Kepler, po njemu se danas zove lokalni Univerzitet Johanna Keplera osnovan 1966. U isto to vrijeme proširio se protestantizam po gradu i okolici, zbog tog su došli isusovci da provedu protureformaciju. U sklopu nje su u 17. vijeku izgrađene brojne barokne građevine. Od 1785. Linz je postao sjedište rimokatoličke biskupije. Za vrijeme Rata za austrijsko nasljeđe grad su 1741. okupirale bavarske i francuske trupe, 1800. je grad poharao požar. Pored Linza zbila se 1809. bitka kod Ebelsberga između austrijskih i napoleonskih snaga u Ratu Pete koalicije.
Prva evropska željeznička pruga (izvan Engleske) koju su još vukli konji, izgrađena je između Linza i Budweisa - 1832. U tom razdoblju procvjetala je plovidba Dunavom, tako da je Linz postao velika luka za brojnu industrijsku robu iz Češke koja se željeznicom dovozila do Linza, a dalje prevozila brodovima po Dunavu širom monarhije. Veliki skok u razvoju grada bila je izgradnja pruga 1861. do Beča i Salzburga. Linz od 1880. ima tramvaj koji vuku konji, koji se 1897. elektrificira. Od sredine 19. vijeka počinje razvoj industrije i to metaloprerađivačke i tekstilne.
Adolf Hitler proveo je dio djetinjstva i mladost u Linzu, tu je pohađao gimnaziju zajedno sa Ludwigom Wittgensteinom a ljubomora na njegov lagodni život, navodno je presudno uticala na njegove kasnije stavove o židovima. U Linzu su još 1934. su u hotelu Schiff nacisti pokušali pobunu protiv austrijske vlasti. Nakon Anschlussa Austrije u Treći Reich u Linzu je 1938. počela izgradnja čeličane i drugih pogona teške industrije kao filijala paradržavnog dioničkog društva "Hermann Göring" iz Berlina. Taj veliki kompleks otpočeo je sa proizvodnjom ratnog materijala 1941. i stalno se dograđivao uz hiljade stranih radnika, od kojih su neki sami dobrovoljno došli, ali i uz veliki broj prisilno regrutiranih radnika i zatvorenika koncentracijskih logora su korišteni za izgradnju postrojenja za proizvodnju i naoružanje. Pred kraj Drugog svjetskog rata upravo su ti pogoni bili meta teških savezničkih bombardiranja, - tako da su ti pogoni nakon rata dugo obnavljani.
Linz je jedan od najvećih austrijskih industrijskih centara, poznat po svojoj velikoj čeličani koncerna Voestalpine, koja je izgrađena u vrijeme Trećeg Reicha. Pored Voestalpine u Linzu djeluju brojni drugi manji pogoni koji proizvode strojeve, električnu opremu, tekstil, staklo, namještaj, pića, obuću, gumu i duhanske proizvode. Sa brojnim trgovačkim centrima i velikim veleprodajnim objektima, Linz je centar trgovine tog dijela Austrije.