Vozni red SPLIT do HELSINGBORG

Split, jedna od najznačajnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj, nastao je unutar Dioklecijanove palače, tijekom VI stoljeća. Po legendi, prvi stanovnici Splita bili su izbjeglice iz rimskog grada Salone kojeg su uništili Avari. Ovaj, po veličini drugi grad u Republici Hrvatskoj okružen je svojim povjesnim predgrađima i dijeli se na Stari grad (unutar Dioklecijanove palače) i Novi grad ( zapadno od Starog grada, s Narodnim trgom). Povjesna gradska jezgra Splita nalaze se na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine od 1979. godine.

Sa njegove istočne strane nalazi se rijeka Žrnovnica, a sa zapadne strane rijeka Jadra. Smješten je na jednom od najsunčanijih dijelova srednjeg Mediterana. Njegove najvažnije znamenitosti su Dioklecijanova palača i gradska jezgra, gradska šetnica Riva, Marjan kao i plaža Bačvice slavna po "Piciginu", jedinstvenoj igri nastaloj baš na tom mjestu. Ka sjevernom zidu palače nalazi se grandiozni kip Grgura Ninskog, rad veličanstvenog kipara Ivana Meštrovića u čijoj su blizini smještena veličanstvena Zlatna vrata koja su vodila do grada Salone i koja je smio koristiti samo car Dioklecijan i njegova obitelj.

Svakako nezaobilazno mjesto prilikom posjeta ovom drevnom gradu predstavlja carski trg Peristil, jedan od najvažnijih arhitektonskih djela kasnorimske arhitekture, na kom se nalazi 3500 godina stara egipatska sfinga. Uz trg se uzdiže zvonik jedne od najstarijih kršćanskih katedrala na svijetu - katedrala Svetog Dujma, splitskog zaštitnika, koja je smještena u nekadašnjem carskom mauzoleju. Tijekom ljeta ovdje se svakodnevno vrši smjena Dioklecijanove straže koja biva ispraćena carskim pozdravima sugrađanima i turistima.

Jedno od glavnih obilježja grada, gradska šetnica Riva štiti jedno od najvećih splitskih turističkih atrakcija - Dioklecijanove podrume - nekad skladište za svakodnevne potrebe stanovnika Palače, danas poznata po tome što su u njoj snimljene scene iz serije “Igra prijestolja“.

Splićani su poznati kao hedonisti i ljubitelji kulturnog života. Gradski društveni život odvija se na Narodnom trgu (Pjaci), Prokurativu - prekrasnom trgu nalik Trgu Svetog Marka u Veneciji, kao i kroz Marmontovu ulicu. Još od srednjeg vijeka Narodni trg predstavlja središte zabave i odmora a značajan je i po tome što se na njemu nalazi stara gotička gradska vijećnica.

Split je važno hrvatsko, mediteransko kulturno središte, po veličini danas i drugi sveučilišni centar u Hrvatskoj.

---

FESTIVALI

Mediteran film – lipanj; „Ultra Europe“ – srpanj; Splitsko ljeto; Festival komorne glazbe; Split film – rujan; „Cro Patria“

---

MANIFESTACIJE

Advent u Splitu, „Noć Muzeja“, „Dani kršćanske kulture“, „Dani Dioklecijana“, „Mrdujska regata“, „Svitsko prvenstvo u piciginu“

---

KULTURNI ŽIVOT

Kazališta – Gradsko kazalište lutaka, Gradsko kazalište mladih, HNK „Split“

Muzeji – Arheološki muzej, Crikvine – Kaštelet, Etnografski muzej, Franjevački samostan Svetog Ante, Hrvatski pomorski muzej, Kuća slave splitskog sporta, Muzej grada Splita, Muzej Has, Prirodoslovni muzej, Riznica katedrale, Živi muzej

Galerije – „Vasko Lipovac“, „Foto klub Split“, „Emanuel Vidović“, Galerija konzervatorskog odjela, „Kula“, „Meštrović“, „Morska“, „Umjetnina“, „Francusko društvo“, Multimedijalni kulturni centar

Bioskop – „Central“, „Cineplexx“, „Cinestar Split“, „Karaman“, „Zlatna vrata“

Kulturni centri – Kulturni centar Novog Sada, Omladinski centar, Studentski kulturni centar, Dečji kulturni centar

---

NOĆNI ŽIVOT

Klubovi
„Bačvice“, „Bounty“, „Pino“, „Ghetto club Split“, „Hemingway“, „Inbox“, „Jungla“, „Luxor“, „Plava kava“, „O’Hara”, “Tropic”, “Vanilla”

---

SMJEŠTAJ
Hoteli
„Atrium“, „Park“, „Art“, „Dioklecijan“, „Cornaro“, „Dalmina“, „Fanat“, „Globo“, „Luxe“, „Marmot“, „Marul“, „President“, „Jupiter“, „Radisson Blu Resort Hotel“, „Vestibul“, „Adriana“, „Divota“

Hosteli
„Renato“, „Adriatic“, „Ana“, „Apinelo“, „Design“, „Dual“, „Emanuel“, „101 Dalmatinac“

Marine
ACI, „Jadran“, „Mornar“, „Špinut“, „Split“, „Zenta“

---

ŠOPING - TC „City Center one“, TC „Joker“, centar grada, tržnica „Pazar“

 

Helsingborg je grad i općina koja se nalazi u Skåneu (Skaniji), južnoj Švedskoj, na najužem dijelu Eresunda. Udaljen je od danskog grada Helsingera 4 km, do koga je svakih dvadeset minuta moguć prijevoz brodom. Helsingborg je značajan industrijski grad i ima drugu najveću luku u Švedskoj. Po veličini, Helsingborg je deveti najveći grad Švedske i drugi najveći grad Skanije sa 91.640 stanovnika. Grad je osnovan 1086. godine, što ga čini jednim od najstarijih gradova Skandinavije. Vjeruje se da je ovo područje bilo naseljeno već krajem 10. stoljeća.

 

Prve građevine Helsingborga bile su tri crkve: Crkva svetog Klementa, Crkva svetog Petra i Crkva svetog Olaja. U 12. stoljeću sagrađen je gradski dvorac i oko njega okrugli toranj, čiji su zidovi imali dubinu od 4 m. U 14. stoljeću  ljudi su se počeli naseljavati na obali. Tada je podignuta Crkva svete Marije i gradski dvorac se pregradio u tvrđavu, visoku 35 m, koja i dan-danas postoji (restaurirana 1893-1894. godine). Helsingborg je u ovo vrijeme bio jedan od značajnijih gradova Danske.

 

1332. godine švedski kralj Magnus Erikson zauzeo je Helsingborg i dao ga u zalog za 34.000 maraka srebra. U 17. i 18. stoljeću grad je veoma oštećen i veliki dio stanovništva je izbjegao u dansko-švedskim ratovima. 1658. godine Helsingborg je pripao Švedskoj. Danci su zatim nekoliko puta pokušali zauzeti grad, ali bez uspjeha. Ovo vrijeme je prožeto ratnim stanjem, širenjem švedskog utjecaja i ekonomske stagnacije, pa je Helsingborg 1770. godine imao samo 1.300 stanovnika. Međutim, u drugoj polovici 19. stoljeća Helsingborg se počinje znatno oporavljati.

Danas je Helsinborg suvremeni grad sa posebno razvijenom industrijom. Posljednje dvije decenije posebno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.

Grad je veoma važno saobraćajno čvorište u Skandinaviji. U njemu je druga po veličini luka u Švedskoj.

Jedan od 4 bratska grada Helsingborgu je i hrvatski Dubrovnik.