Vozni red

SPLIT

PLITVIČKA JEZERA

SPLIT PLITVIČKA JEZERA
PLITVIČKA JEZERA SPLIT

Vozni red SPLIT do PLITVIČKA JEZERA

Pogledaj vozni red

O relaciji

Busticket4.me Vam pomaže da jednostavno pretražite, usporedite i kupite kartu/e za odgavarajući autobus na relaciji Plitvička jezera – Split.

 

Autobus od PLITVIČKIH JEZERA do SPLITA prolazi između ostalog i kroz gradove ŠIBENIK, ZADAR (ovisno od rute linije). Na ovoj relaciji postoji polazak svakog dana u 10:55h i svakog drugog dana u 23:40h. Dužina puta je oko 302 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 06 sati i 20 min.

Prtljaga se obično plaća po torbi na svim polascima u ovisnosti od prijevoznika, koji nude brz i efikasan prijevoz po povoljnoj cijeni.

 

Na Plitvicama ne postoji autobuski kolodvor. Umjesto toga postoje dva autobuska stajališta smještena pored 2 različita ulaza u Nacionalni Park. I pored toga što nemaju autobusku stanicu, Plitvička jezera imaju garderobu gdje možete ostaviti prtljagu.

 

Nacionalni park Plitvička jezera je najpoznatiji i najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj. Nalazi se u Lici, u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom i otvoren je tijekom cijele godine.

 

Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedalima i sl.

 

Red vožnje PLITVIČKA JEZERA - SPLIT postoji za sljedeće dane:

 

ponedjeljak

utorak

srijeda

četvrtak

petak

subota

nedjelja

 

Autobusni prijevoznici koji saobraćaju na relaciji od PLITVIČKIH JEZERA do SPLITA su: Croatia Bus Zagreb za promet i turizam d.o.o. i Auto Poduzeće Z. Imotski.

O kolodvoru SPLIT

Split, jedna od najznačajnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj, nastao je unutar Dioklecijanove palače, tijekom VI stoljeća. Po legendi, prvi stanovnici Splita bili su izbjeglice iz rimskog grada Salone kojeg su uništili Avari. Ovaj, po veličini drugi grad u Republici Hrvatskoj okružen je svojim povjesnim predgrađima i dijeli se na Stari grad (unutar Dioklecijanove palače) i Novi grad ( zapadno od Starog grada, s Narodnim trgom). Povjesna gradska jezgra Splita nalaze se na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine od 1979. godine.

Sa njegove istočne strane nalazi se rijeka Žrnovnica, a sa zapadne strane rijeka Jadra. Smješten je na jednom od najsunčanijih dijelova srednjeg Mediterana. Njegove najvažnije znamenitosti su Dioklecijanova palača i gradska jezgra, gradska šetnica Riva, Marjan kao i plaža Bačvice slavna po "Piciginu", jedinstvenoj igri nastaloj baš na tom mjestu. Ka sjevernom zidu palače nalazi se grandiozni kip Grgura Ninskog, rad veličanstvenog kipara Ivana Meštrovića u čijoj su blizini smještena veličanstvena Zlatna vrata koja su vodila do grada Salone i koja je smio koristiti samo car Dioklecijan i njegova obitelj.

Svakako nezaobilazno mjesto prilikom posjeta ovom drevnom gradu predstavlja carski trg Peristil, jedan od najvažnijih arhitektonskih djela kasnorimske arhitekture, na kom se nalazi 3500 godina stara egipatska sfinga. Uz trg se uzdiže zvonik jedne od najstarijih kršćanskih katedrala na svijetu - katedrala Svetog Dujma, splitskog zaštitnika, koja je smještena u nekadašnjem carskom mauzoleju. Tijekom ljeta ovdje se svakodnevno vrši smjena Dioklecijanove straže koja biva ispraćena carskim pozdravima sugrađanima i turistima.

Jedno od glavnih obilježja grada, gradska šetnica Riva štiti jedno od najvećih splitskih turističkih atrakcija - Dioklecijanove podrume - nekad skladište za svakodnevne potrebe stanovnika Palače, danas poznata po tome što su u njoj snimljene scene iz serije “Igra prijestolja“.

Splićani su poznati kao hedonisti i ljubitelji kulturnog života. Gradski društveni život odvija se na Narodnom trgu (Pjaci), Prokurativu - prekrasnom trgu nalik Trgu Svetog Marka u Veneciji, kao i kroz Marmontovu ulicu. Još od srednjeg vijeka Narodni trg predstavlja središte zabave i odmora a značajan je i po tome što se na njemu nalazi stara gotička gradska vijećnica.

Split je važno hrvatsko, mediteransko kulturno središte, po veličini danas i drugi sveučilišni centar u Hrvatskoj.


FESTIVALI

Mediteran film – lipanj; „Ultra Europe“ – srpanj; Splitsko ljeto; Festival komorne glazbe; Split film – rujan; „Cro Patria“


MANIFESTACIJE

Advent u Splitu, „Noć Muzeja“, „Dani kršćanske kulture“, „Dani Dioklecijana“, „Mrdujska regata“, „Svitsko prvenstvo u piciginu“


KULTURNI ŽIVOT

Kazališta – Gradsko kazalište lutaka, Gradsko kazalište mladih, HNK „Split“

Muzeji – Arheološki muzej, Crikvine – Kaštelet, Etnografski muzej, Franjevački samostan Svetog Ante, Hrvatski pomorski muzej, Kuća slave splitskog sporta, Muzej grada Splita, Muzej Has, Prirodoslovni muzej, Riznica katedrale, Živi muzej

Galerije – „Vasko Lipovac“, „Foto klub Split“, „Emanuel Vidović“, Galerija konzervatorskog odjela, „Kula“, „Meštrović“, „Morska“, „Umjetnina“, „Francusko društvo“, Multimedijalni kulturni centar

Bioskop – „Central“, „Cineplexx“, „Cinestar Split“, „Karaman“, „Zlatna vrata“

Kulturni centri – Kulturni centar Novog Sada, Omladinski centar, Studentski kulturni centar, Dečji kulturni centar


NOĆNI ŽIVOT

Klubovi
„Bačvice“, „Bounty“, „Pino“, „Ghetto club Split“, „Hemingway“, „Inbox“, „Jungla“, „Luxor“, „Plava kava“, „O’Hara”, “Tropic”, “Vanilla”


SMJEŠTAJ
Hoteli

„Atrium“, „Park“, „Art“, „Dioklecijan“, „Cornaro“, „Dalmina“, „Fanat“, „Globo“, „Luxe“, „Marmot“, „Marul“, „President“, „Jupiter“, „Radisson Blu Resort Hotel“, „Vestibul“, „Adriana“, „Divota“

Hosteli
„Renato“, „Adriatic“, „Ana“, „Apinelo“, „Design“, „Dual“, „Emanuel“, „101 Dalmatinac“


Marine
ACI, „Jadran“, „Mornar“, „Špinut“, „Split“, „Zenta“


ŠOPING - TC „City Center one“, TC „Joker“, centar grada, tržnica „Pazar“

 

O destinaciji PLITVIČKA JEZERA

Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. Rijeka Korana je formirala 20 jezera između kojih ima mnogo predivnih vodopada i slapova. Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.

 

Plitvička jezera su jedinstveni fenomen hidrografije. Voda u jezerima uglavnom dolazi iz Crne rijeke, Bijele rijeke i potoka Ljeskovac koji se ulivaju u Prošćansko jezero.

 

Karakteristične boje jezera, od smaragdne zelene do tirkizne, čine ljepotu i atraktivnost jezera potpunim.

 

Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.

 

Ukupna površina je 29.685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža točka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.

 

Dominik Vukasović paroh iz Otočca prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potiče od riječi "pličina" ili "plitvak". Stoljećima, voda je taložila krečnjak i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice).

 

Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelivaju i silaze jedno u drugo. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak, dok su Donja: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.

 

Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se 2,5 km od juga prema sjeveru.

 

Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sječa drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio Nacionalne ekološke mreže i europskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000.

 

Šume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugaga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika površina šuma, uključujući i prašume, koje predstavljaju vrhunsko stanište za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika europska mesojeda: Smeđeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokoj kvaliteti i prirodnosti staništa. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.

 

Razvoj turizma

 

Prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima datiraju iz 1861. godine. Oficiri Vojne krajine sagradili su te godine prvu turističku kuću nazvanu "Carska kuća" na Velikoj poljani, kapaciteta od samo tri sobe. Godine 1894. Plitvička jezera je posjetilo 1000 turista i putnika. Hotel sa 28 soba izgrađen je 1896. godine. Godine 1922. bilo je 250 soba. Puno je na razvoj turizma uticala izgradnja ličke pruge 1927. godine. Godine 1937. bilo je 668 smještajnih mjesta, 24.000 noćenja od čega 18.000 domaćih i 6000 stranih turista. Hotel je 1938. godine izgorio, a u Drugom svjetskom ratu uništeno je gotovo sve do tada sagrađeno.

 

Poslije Drugog svjetskog rata, izgrađen je hotel "Jezero" sa 500 ležaja, turističko naselje Medveđak, restoran "Lička kuća" sa tradicionalnim jelima i jedinstvenom ličkom arhitekturom, stambeno naselje Mukinje za osoblje sa dječjim vrtićem i knjižnicom. Sagrađeni su i putovi. Sagrađeni su i dalekovodi, uređene pješačke staze, uveden prevoz manjim brodovima. Godine 1971. bilo je oko 1000 postelja u Nacionalnom parku i oko 200 u blizini parka, te kamp naselje sa oko 15.500 smještaja u šatorima.

 

Proglašenjem Plitvičkih jezera svjetskom baštinom pod zaštiom UNESCO-a 1979. godine nastavljen je ubrzani razvoj turizma u samom nacionalnom parku koji je svoj vrhunac doživio predratnih godina.

 

Legenda o nastanku Plitvičkih jezera

 

Cio ovaj kraj se na nekim kartama još uvijek naziva Vražji vrt, zbog položaja i povijesti. Prema legendi, Plitvička jezera su nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode.

 

Narod se molio i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Kiša je padala tako dugo dok nivo vode nije narastao dovoljno da oformi jezera.

 

Zagreb - Plitvice

 

Split - Plitvice

 

Zadar - Plitvice

 

Šibenik - Plitvice

 

Dubrovnik - Plitvice

Detalji relacije

Polazište

SPLIT

Odredište

PLITVIČKA JEZERA

Mi koristimo kolačiće da bi unaprijedili Vaše korisničko iskustvo na našem sajtu. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa upotrebom pomenutih kolačića.