Vozni red

SUBOTICA

SOKOBANJA

SUBOTICA SOKOBANJA
SOKOBANJA SUBOTICA

Vozni red SUBOTICA do SOKOBANJA

Pogledaj vozni red

O kolodvoru SUBOTICA

Subotica (mag. Szabadka) je najsjeverniji grad u Republici Srbiji, drugi grad po broju stanovnika u Vojvodini. Prema popisu iz 2002. godine ima 99.471 stanovnika. Nalazi se 10 km od srpske granice sa Mađarskom. Administrativno je središte Sjeverbačkog okruga.
 
Subotica se prvi put spominje 1391. godine pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prijestolnica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmansko Carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686. godine, kada postaje vlasništvo Habsburške Monarhije. Od sredine 18. stoljeća mijenja naziv u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada ponovno je promijenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) vraćeno mu je 1845. Godine 1918. Subotica ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
 
Grad se nalazi u Panonskoj nizini koja ima dugu tradiciju i bogatu kulturnu baštinu. Općina, koja obuhvaća grad i 18 prigradskih naselja, prostire se na 1.008 četvornih kilometara.
 
Subotica je vremenom, zahvaljujući svom geografskom položaju i marljivim stanovnicima, postala najznačajnije administrativno-upravno, industrijsko, trgovačko, saobraćajno i kulturno središte severne Bačke, a obližnje Palićko jezero čini je turističko-rekreativnim centrom šireg područja.
 
U blizini grada nalazi se i veza koja povezuje Suboticu s Mađarskom na sjeveru i južnom Europom preko Beograda na jugu. Također, Subotica je željeznicom povezana sa cijelom Europom.
 
U prometnom smislu Subotica je u pravom smislu te riječi raskrsnica puteva i željeznica. U neposrednoj blizini Subotice prolazi autoput E-75, au samom gradu se ukrštaju magistralni putevi za Novi Sad (M-22.1), Sombor i Kelebiju (Mađarska) (M-17.1), Horgoš (M-22.1) i Sentu (M-24) (deo do autoputa E-75 je realizovan, a drugi deo je u planu). Trasa pruge Beograd-Budimpešta prolazi kroz gradsko jezgro i tu se račva sa železničkim prugama prema Somboru, Horgošu, Crvenki i Baji. Sve ove činjenice doprinose svrstavanju Subotice u jedno od najvažnijih saobraćajnih čvorišta u Republici Srbiji.
 
Noćni život
"Klub Castrvm", "Saks", "Q bar", "Klub Madlen", "Kod"
 
Restorani
"Boss cafe", "Dvor", "Basch house", "Bates", "Gurinović", "Arte del gusto"
 
Кonobe
"Tinel", "Čarda kod Antuša"
 
Manifestacije
 
"Winter fest", "Festival mlade rakije", "Jesenji festival jevrejske kulture", "Subotički polumaraton", "Interetno festival", "Međunarodni filmski festival - Palić"
 
Smještaj
Popularni hoteli i moteli
 
Garni Hotel Royal Crown, Artist hotel, Sobe Simke, Garni Hotel IMPERIUM Subotica, Vila Majur
 
Šoping
STOP SHOP Subotica, Raffles city, Zdrava Priča - Prodavnica zdrave hrane, Butik Mondo, Super Shop
 
Važni telefoni
Policija 192
 
Vatrogasci 193
 
 Hitna 194 i 551-373
 
Autobusni kolodvor 024/ 555-566
 
Turistička organizacija 024/ 555-566

O destinaciji SOKOBANJA

Sokobanja se nalazi u jugoistočnoj Srbiji, na nadmorskoj visini od 400 metara u kotlini izmedju planina Rtnja (1560m) i Ozrena (1174m).

Sokobanja (9000 stanovnika) je privredni, zdravstveni, kulturni i turistički centar opštine koja zahvata površinu od 525km2, u kojoj u 25 naseljenih mesta živi oko 20.000 stanovnika.

Osnovna grana privrede je turizam uz poljoprivredu i rudarstvo. Zahvaljujući dobrim saobraćajnim vezama u Sokobanju se stiže asfaltnim putem, brzo i lako iz svakog pravca.

Od davnina poznata kao turistička destinacija, Sokobanja ima osnovne elemente za formiranje raznovrsne turističke ponude: termomineralne vode, idealnu nadmorsku visinu 400m, povoljnu klimu, netaknutu prirodu koja je okružuje, bogatu kulturnu baštinu....

Sokobanja svojim posetiocima tokom cele godine i raznovrsne kulturno-zabavne sadržaje i manifestacije. Dani provedeni u Sokobanji ostaju trajno u nezaboravnoj uspomeni, pa je turistirado posećuju, otkrivajući u njoj uvek nove zanimljive detalje. Danas je Sokobanja jedno od najposećenijih turističkih mesta u Srbiji.

Lečenje u Sokobanji obavlja se , na osnovu utvrdjenih indikacija, kupanjem u toploj, blago radioaktivnoj vodi i inhalacijom, prema uputu i pod nadzorom lekara. Sokobanjski vazduh, sam po sebi je lek za obolele od astme.

Termalni izvori Sokobanje spadaju medju najradioaktivnije u ovom delu Evrope. Ukupno je šest glavnih,čija se temperatura vode kreće od 28-45 stepeni celzijusa. Obzirom da je izbijanje radioaktivnih gasova na čitavoj teritoriji Banje veliko, svaki posetilac je izložen blagoj inhalaciji, što veoma korisno utiče na disajne organe i ceo organizam.

Područje Sokobanje obiluje vrednim kulturno istorijskim spomenicima, crkvama i manastirima: srednjevekovni grad Sokograd, ostaci Vrmdžanskog grada, turski Amam (XV vek), restoran "Milošev konak", zgrada administracije Kneževine Srbije (XIX vek), crkva Sv. Preobraženja Gospodnjeg u centru Sokobanje, crkva Rodjenja Sv.Bogorodice na Lepteriji, manastir Jermenčić (XIV vek) na Ozrenu, crkva Uspenja Sv.Bogorodice u Jošanici (XI vek), crkva Ognjene Marije u Gradašnici, crkva Sv.Ilije u Istocima (XIX vek), spomen česma Knez Miloš Obrenović, Hajduk Veljka petrovića i Ljube Didića.

Lovišta na području Sokobanje su pravo mesto za najinteresantniju avanturu! U skladu sa propisanim zakonom i prema lovačkom kalendaru za divljač u režimu zaštite, odnosno cenovniku koji je doneo UO Lovačkog saveza Srbije, možete se na ovim terenima okušati u lovu na: zeca, poljsku jarebicu, divlju svinju, šumsku šljuku, fazana, divlju patku, lisku, goluba grivaša, prepelicu, grlicu, gugutku, potom srndaća i srne. Ne manje atraktivan je i lov na divljač van režima zaštite: vuka, divlju mačku, rakunopsa i lisice.

Detalji relacije

Polazište

SUBOTICA

Odredište

SOKOBANJA

Mi koristimo kolačiće da bi unaprijedili Vaše korisničko iskustvo na našem sajtu. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa upotrebom pomenutih kolačića.