Vozni red SUBOTICA do ZLATIBOR
Pogledaj vozni redO kolodvoru SUBOTICA
Subotica (mag. Szabadka) je najsjeverniji grad u Republici Srbiji, drugi grad po broju stanovnika u Vojvodini. Prema popisu iz 2002. godine ima 99.471 stanovnika. Nalazi se 10 km od srpske granice sa Mađarskom. Administrativno je središte Sjeverbačkog okruga.
Subotica se prvi put spominje 1391. godine pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prijestolnica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmansko Carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686. godine, kada postaje vlasništvo Habsburške Monarhije. Od sredine 18. stoljeća mijenja naziv u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada ponovno je promijenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) vraćeno mu je 1845. Godine 1918. Subotica ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Grad se nalazi u Panonskoj nizini koja ima dugu tradiciju i bogatu kulturnu baštinu. Općina, koja obuhvaća grad i 18 prigradskih naselja, prostire se na 1.008 četvornih kilometara.
Subotica je vremenom, zahvaljujući svom geografskom položaju i marljivim stanovnicima, postala najznačajnije administrativno-upravno, industrijsko, trgovačko, saobraćajno i kulturno središte severne Bačke, a obližnje Palićko jezero čini je turističko-rekreativnim centrom šireg područja.
U blizini grada nalazi se i veza koja povezuje Suboticu s Mađarskom na sjeveru i južnom Europom preko Beograda na jugu. Također, Subotica je željeznicom povezana sa cijelom Europom.
U prometnom smislu Subotica je u pravom smislu te riječi raskrsnica puteva i željeznica. U neposrednoj blizini Subotice prolazi autoput E-75, au samom gradu se ukrštaju magistralni putevi za Novi Sad (M-22.1), Sombor i Kelebiju (Mađarska) (M-17.1), Horgoš (M-22.1) i Sentu (M-24) (deo do autoputa E-75 je realizovan, a drugi deo je u planu). Trasa pruge Beograd-Budimpešta prolazi kroz gradsko jezgro i tu se račva sa železničkim prugama prema Somboru, Horgošu, Crvenki i Baji. Sve ove činjenice doprinose svrstavanju Subotice u jedno od najvažnijih saobraćajnih čvorišta u Republici Srbiji.
Noćni život
"Klub Castrvm", "Saks", "Q bar", "Klub Madlen", "Kod"
Restorani
"Boss cafe", "Dvor", "Basch house", "Bates", "Gurinović", "Arte del gusto"
Кonobe
"Tinel", "Čarda kod Antuša"
Manifestacije
"Winter fest", "Festival mlade rakije", "Jesenji festival jevrejske kulture", "Subotički polumaraton", "Interetno festival", "Međunarodni filmski festival - Palić"
Smještaj
Popularni hoteli i moteli
Garni Hotel Royal Crown, Artist hotel, Sobe Simke, Garni Hotel IMPERIUM Subotica, Vila Majur
Šoping
STOP SHOP Subotica, Raffles city, Zdrava Priča - Prodavnica zdrave hrane, Butik Mondo, Super Shop
Važni telefoni
Policija 192
Vatrogasci 193
Hitna 194 i 551-373
Autobusni kolodvor 024/ 555-566
Turistička organizacija 024/ 555-566
O destinaciji ZLATIBOR
Zlatibor je planina i park prirode u Srbiji koji se prostire na površini od oko 1.000 km², dugačak je 55 km, a širok do 20 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Najviši vrh planine je Tornik (1.496 m).
Zlatibor se nalazi u sjevernom dijelu područja Starog Vlaha, graničnog područja između Raške, Hercegovine i Polimlja. Obuhvaća područja tri općine Republike Srbije: Čajetina i dio općine Užice (Kremanska regija), sjeverni Zlatibor i manji dio općine Nova Varoš (Murtenička regija), južni Zlatibor.
Zlatibor je oduvek imao veliki granični značaj. Na brdu Cigli kod Jablanice i danas se prepoznaje granica Srbije sa dva carstva - Austro-Ugarskom i Turskom. Prvi pisani tragovi o samom nazivu planine, ali i ovog kraja, potiču iz vremena Prvog srpskog ustanka. Vjeruje se da je planina dobila ime po vrlo rijetkoj vrsti bijelog bora, tzv zlatnog bora koji je pod zaštitom države.
S obzirom da se nalazi u geografskom središtu Srbije, dobro je povezan sa svim većim gradovima u regionu. Zlatibor se nalazi na pola puta od Beograda prema Crnogorskom i Dubrovačkom primorju. Kroz njega prolaze mnoge važne magistralne i željezničke pruge, među kojima je i pruga Beograd-Bar. Najbliži veći grad je Užice.
S obzirom na to da je planina izuzetne ljepote i ugodne klime, vrlo je pogodna za razne vrste turizma. Zlatibor je ljekovita banja, rekreativni centar, skijalište, centar kulturnih događanja i okupljanja ljudi iz cijelog svijeta.
Zlatiborski kraj obiluje velikim brojem kulturno-povijesnih spomenika među kojima posebno mjesto zauzimaju lokalne crkve i manastiri: Jablanička crkva, manastir Uvac, manastir Dubrava, samo su neki od najpoznatijih.
Izleti u okolna sela, na konjima, kočijama ili terenskim vozilima "quadovima", zabave u diskotekama i noćnim klubovima, česti koncerti poznatih glazbenika, rekreacija na teniskim i golf terenima, moderna skijališta, tradicionalna domaća kuhinja, govore nam da je Zlatibor sinonim za univerzalni odmor.
Noćni život
Diskoteke "Vendom", "Sunset", "Alibi", Irish Pub
Restorani
Kafana "Gaj", "Gozba", "Zlatni bor", "Mačak", "Rujno", "Fenix", "Jezero", "Perun", "Vila", "Zlatiborski pastuv"
Konobe
"Acoustic", "Mitrovića kafana", "Adagio", "Casa de vinos", "Akter", "Koliba kod Milunke"
Manifestacije
„Dani pastrve“, Festival „Zalet“, „Jablanički Višeboj“, Tradicionalni doček Nove godine na Kraljevom trgu, „Pršutijada“
Smještaj
Popularni hoteli i moteli
"Palisad", "Mona Plaza", "Olimp", "Vila Borova", "Tornik", "Agape", "Buket", "Queen of Zlatibor"
Šoping
Zlatiborska pijaca, Tržni centar bb Zlatibor, "Geen Plaza"
Važni telefoni
Turistička organizacija Zlatibor +381 31 841 646
Dom zdravlja +381 31 841 279
Apoteka Zlatibor (ambulanta) +381 31 841 003
Policija +381 31 841 039
Pošta +381 31 841 337