Vozni red

TIRANA

NOVI PAZAR

TIRANA NOVI PAZAR
NOVI PAZAR TIRANA

Vozni red TIRANA do NOVI PAZAR

Pogledaj vozni red

O kolodvoru TIRANA

 Tirana je glavni i najveći grad Albanije. Po zvaničnim procjenama ima oko 420 tisuća stanovnika. Osnovana 1614. godine, a postala je glavni grad 1920.

Tiranu je 1614. godine osnovao osmanski general Sulejman-paša, koji je izgradio džamiju, pekarnu i tursko kupatilo i po popularnom mišljenju nazvao grad imenom Tehran, u čast svojoj vojnoj pobjedi kod Teherana u Perziji (danas Iran). Međutim, postoje i raniji spomeni o dvorcu u planini Dajti, po imenu Tirkan, u šestom stoljeću, u spisima jednog bizantijskog povjesničara.

Još jedan spomen ove regije, u venecijanskim spisima, naziva ovu regiju njenim današnjim imenom. Ovi spisi datiraju oko 1412. godine. Mali grad je izabran za privremenu prijestolnicu Albanije (kao kompromis između Južne i Sjeverne Albanije) od strane privremene vlade, siječnja 1920. U studenom 1944, komunistička vlada Envera Hodže je uspostavljena u Tirani  nakon što je 17. studenog oslobođena od njemačke okupacije.

Gradsko stanovništvo, koje je procijenjeno na samo 12 tisuća 1910. godine je poraslo na 30 000 na popisu 1930. godine i čak 60 tisuća 1945. usprkos godinama strane okupacije i rata. Tokom 1950-ih, Tirana je doživjela razdoblje izrazitog industrijskog porasta, uz porast broja stanovnika na 137 tisuća 1960. godine. Kasnih 1990-ih, Tirana doživljava najbrži priliv stanovnika, jer su se Albanci sa sjevera zemlje u velikom broju selili u prijestolnicu u nadi za bolji život.

Po svršetku vladavine Envera Hodže, posljednjeg diktatora u ovom dijelu Europe,započinju bolji dani za Tiranu. Grad, koji je do tada bio zatvoren i veoma izoliran, polako počinje da se otvara prema drugim zemljama.

Godine 2004, Edi Rama, tadašnji gradonačelnik Tirane, dobija nagradu za najboljeg gradonačelnika svijeta. Mnogi se slažu da je tome doprinijela njegova vizija Tirane kao vedrog grada i projekt mijenjanja izgleda gradskih fasada, za nečiji ukus možda i drečavim, te neusklađenim bojama, ali očigledno odlično prihvaćenim od strane stranih medija te samih stanovnika glavnog albanskog grada.

Uzrok ovako drastičnim promjenama je bilo sivilo koje je vladalo u Tirani do prije Raminog dolaska, jer je grad za vrijeme Envera Hodže bio izuzetno zapušten, te su sve zgrade u gradu ili izgubile fasadu, ili je fasada posivila, a to je uticalo na opće raspoloženje u gradu. Međutim, problem koji se javlja u zadnje vrijeme je taj da i nove fasade otpadaju sa starih zgrada zbog dotrajalosti. Zato je gradska uprava krenula u generalno renoviranje grada, te izradu novih prostornih i urbanističkih projekata, sa namjerom da sve stare zgrade u budućnosti zamijeni novim, ne napuštajući ideju vedrih boja.

Usprkos problemima u Tirani je vidljiv boljitak. Započeta je i izgradnja prvih pravih turističkih atrakcija poput jedne od dužih žičara u Europi, kojom se može stići do drugog po visini vrha u neposrednoj blizini Tirane. Sama žičara je završena ali još uvijek nedostaju kvalitetni prateći sadržaji. Dodatna atrakcija je i rotirajući restoran na vrhu najviše zgrade. Nažalost potencijali i postojeće atrakcije još nisu valorizirani.

O destinaciji NOVI PAZAR

Novi Pazar je grad u Srbiji, u Raškoj oblasti, odnosno Sandžaku. Nalazi se 297 km južno od Beograda, na dijelu starog puta koji preko Ibarske magistrale vodi prema Podgorici i Jadranskom moru. Nalazi se u zvjezdanoj dolini Jošanice, Raške, Deževske i Ljudske rijeke, na nadmorskoj visini od 496 m. Okružuju ga visoke planine Golija i Rogozna te Pešterska visoravan.
 
Osnivač Novog Pazara je Isa-beg Ishaković, koji je podigao grad sredinom 15. vijeka u neposrednoj blizini srednjovjekovnog naselja Trgovište, poznatog kao Ras. Novi Pazar ima burnu i bogatu prošlost. Posebnu vrijednost ovog multietničkog i multikulturalnog prostora, gdje se susreću zapadne i istočne civilizacije, čine brojni kulturno-povijesni spomenici, između ostalih Petrova crkva, Đurdevi stupovi, manastir Sopoćani, Gradska tvrđava sa osmatračnicom, Altun-alem džamija, Amir-agin han...
 
Socijalna ekonomija uglavnom ne funkcionira, za razliku od privatnog sektora koji je vrlo razvijen. Najveći resurs Novog Pazara su kreativni ljudi, koji su proteklih desetljeća bez ičije pomoći osnovali veliki broj privatnih malih i srednjih poduzeća, kojih je preko 6.000. Više od 500 privatnih tvrtki bavi se proizvodnjom odjeće, obuće i namještaja, dok se ostale uglavnom bave uslužnim djelatnostima i trgovinom. Značajnu ulogu ima i prijevoz robe i putnika s preko 2650 tvrtki za prijevoz robe i putnika.
 
Uz prirodne i ljudske resurse, kao i brojne spomenike kulture, Novi Pazar ima veliki potencijal za održivi razvoj - proizvodnju zdrave hrane i razvoj svih vrsta turizma.
 
Kafići
 
"Art caffe", "Dunja caffe", "Amigos", "Dolce vita"
 
Restorani
 
"Maestro Novi Pazar", "Etno restoran Gaziya", "Etno restoran Avlija", "Nota gastro bar", "Doha", "Kod Šukra", "Plava Laguna", "Agušević"
 
Manifestacije
 
„Dječija nedjelja“, „Kulturno ljeto – Dani dijaspore“, „Eko festival“, „Ramazanska ulična trka“
 
Smještaj
 
Popularni hoteli i moteli
 
Hotel "RAS Pazarište", "Elements", "Atlas", "Golden Hill Palace", "Vrbak ND", "IDEAL Deluxe"
 
Kupovina
 
Velika Robna Pijaca Novi Pazar, "Alco Star Jeans Company", "Bruno Boss", Shopping Center MOND,
 
Važni telefoni
 
Autobuska stanica Novi Pazar +381 (0)20 25 963
 
Vatrogasci +381 (0)20 311 387
 
E-mail +381 (0)20 314 244
 
Policija +381 (0)20 314 744
 
Dom zdravlja +381 (0)20 314 722

Detalji relacije

Polazište

TIRANA

Odredište

NOVI PAZAR

Mi koristimo kolačiće da bi unaprijedili Vaše korisničko iskustvo na našem sajtu. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa upotrebom pomenutih kolačića.