Vozni red

TIRANA

ZLATIBOR

TIRANA ZLATIBOR
ZLATIBOR TIRANA

Vozni red TIRANA do ZLATIBOR

Pogledaj vozni red

O kolodvoru TIRANA

 Tirana je glavni i najveći grad Albanije. Po zvaničnim procjenama ima oko 420 tisuća stanovnika. Osnovana 1614. godine, a postala je glavni grad 1920.

Tiranu je 1614. godine osnovao osmanski general Sulejman-paša, koji je izgradio džamiju, pekarnu i tursko kupatilo i po popularnom mišljenju nazvao grad imenom Tehran, u čast svojoj vojnoj pobjedi kod Teherana u Perziji (danas Iran). Međutim, postoje i raniji spomeni o dvorcu u planini Dajti, po imenu Tirkan, u šestom stoljeću, u spisima jednog bizantijskog povjesničara.

Još jedan spomen ove regije, u venecijanskim spisima, naziva ovu regiju njenim današnjim imenom. Ovi spisi datiraju oko 1412. godine. Mali grad je izabran za privremenu prijestolnicu Albanije (kao kompromis između Južne i Sjeverne Albanije) od strane privremene vlade, siječnja 1920. U studenom 1944, komunistička vlada Envera Hodže je uspostavljena u Tirani  nakon što je 17. studenog oslobođena od njemačke okupacije.

Gradsko stanovništvo, koje je procijenjeno na samo 12 tisuća 1910. godine je poraslo na 30 000 na popisu 1930. godine i čak 60 tisuća 1945. usprkos godinama strane okupacije i rata. Tokom 1950-ih, Tirana je doživjela razdoblje izrazitog industrijskog porasta, uz porast broja stanovnika na 137 tisuća 1960. godine. Kasnih 1990-ih, Tirana doživljava najbrži priliv stanovnika, jer su se Albanci sa sjevera zemlje u velikom broju selili u prijestolnicu u nadi za bolji život.

Po svršetku vladavine Envera Hodže, posljednjeg diktatora u ovom dijelu Europe,započinju bolji dani za Tiranu. Grad, koji je do tada bio zatvoren i veoma izoliran, polako počinje da se otvara prema drugim zemljama.

Godine 2004, Edi Rama, tadašnji gradonačelnik Tirane, dobija nagradu za najboljeg gradonačelnika svijeta. Mnogi se slažu da je tome doprinijela njegova vizija Tirane kao vedrog grada i projekt mijenjanja izgleda gradskih fasada, za nečiji ukus možda i drečavim, te neusklađenim bojama, ali očigledno odlično prihvaćenim od strane stranih medija te samih stanovnika glavnog albanskog grada.

Uzrok ovako drastičnim promjenama je bilo sivilo koje je vladalo u Tirani do prije Raminog dolaska, jer je grad za vrijeme Envera Hodže bio izuzetno zapušten, te su sve zgrade u gradu ili izgubile fasadu, ili je fasada posivila, a to je uticalo na opće raspoloženje u gradu. Međutim, problem koji se javlja u zadnje vrijeme je taj da i nove fasade otpadaju sa starih zgrada zbog dotrajalosti. Zato je gradska uprava krenula u generalno renoviranje grada, te izradu novih prostornih i urbanističkih projekata, sa namjerom da sve stare zgrade u budućnosti zamijeni novim, ne napuštajući ideju vedrih boja.

Usprkos problemima u Tirani je vidljiv boljitak. Započeta je i izgradnja prvih pravih turističkih atrakcija poput jedne od dužih žičara u Europi, kojom se može stići do drugog po visini vrha u neposrednoj blizini Tirane. Sama žičara je završena ali još uvijek nedostaju kvalitetni prateći sadržaji. Dodatna atrakcija je i rotirajući restoran na vrhu najviše zgrade. Nažalost potencijali i postojeće atrakcije još nisu valorizirani.

O destinaciji ZLATIBOR

Zlatibor je planina i park prirode u Srbiji koji se prostire na površini od oko 1.000 km², dugačak je 55 km, a širok do 20 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Najviši vrh planine je Tornik (1.496 m).
Zlatibor se nalazi u sjevernom dijelu područja Starog Vlaha, graničnog područja između Raške, Hercegovine i Polimlja. Obuhvaća područja tri općine Republike Srbije: Čajetina i dio općine Užice (Kremanska regija), sjeverni Zlatibor i manji dio općine Nova Varoš (Murtenička regija), južni Zlatibor.
Zlatibor je oduvek imao veliki granični značaj. Na brdu Cigli kod Jablanice i danas se prepoznaje granica Srbije sa dva carstva - Austro-Ugarskom i Turskom. Prvi pisani tragovi o samom nazivu planine, ali i ovog kraja, potiču iz vremena Prvog srpskog ustanka. Vjeruje se da je planina dobila ime po vrlo rijetkoj vrsti bijelog bora, tzv zlatnog bora koji je pod zaštitom države.
S obzirom da se nalazi u geografskom središtu Srbije, dobro je povezan sa svim većim gradovima u regionu. Zlatibor se nalazi na pola puta od Beograda prema Crnogorskom i Dubrovačkom primorju. Kroz njega prolaze mnoge važne magistralne i željezničke pruge, među kojima je i pruga Beograd-Bar. Najbliži veći grad je Užice.
S obzirom na to da je planina izuzetne ljepote i ugodne klime, vrlo je pogodna za razne vrste turizma. Zlatibor je ljekovita banja, rekreativni centar, skijalište, centar kulturnih događanja i okupljanja ljudi iz cijelog svijeta.
Zlatiborski kraj obiluje velikim brojem kulturno-povijesnih spomenika među kojima posebno mjesto zauzimaju lokalne crkve i manastiri: Jablanička crkva, manastir Uvac, manastir Dubrava, samo su neki od najpoznatijih.
Izleti u okolna sela, na konjima, kočijama ili terenskim vozilima "quadovima", zabave u diskotekama i noćnim klubovima, česti koncerti poznatih glazbenika, rekreacija na teniskim i golf terenima, moderna skijališta, tradicionalna domaća kuhinja, govore nam da je Zlatibor sinonim za univerzalni odmor.
 
Noćni život
 
Diskoteke "Vendom", "Sunset", "Alibi", Irish Pub
 
Restorani
 
Kafana "Gaj", "Gozba", "Zlatni bor", "Mačak", "Rujno", "Fenix", "Jezero", "Perun", "Vila", "Zlatiborski pastuv"
 
Konobe
 
"Acoustic", "Mitrovića kafana", "Adagio", "Casa de vinos", "Akter", "Koliba kod Milunke"
 
Manifestacije
 
„Dani pastrve“, Festival „Zalet“, „Jablanički Višeboj“, Tradicionalni doček Nove godine na Kraljevom trgu, „Pršutijada“
 
Smještaj
 
Popularni hoteli i moteli
 
"Palisad", "Mona Plaza", "Olimp", "Vila Borova", "Tornik", "Agape", "Buket", "Queen of Zlatibor"
 
Šoping
 
Zlatiborska pijaca, Tržni centar bb Zlatibor, "Geen Plaza"
 
Važni telefoni
 
Turistička organizacija Zlatibor +381 31 841 646
Dom zdravlja +381 31 841 279
Apoteka Zlatibor (ambulanta) +381 31 841 003
Policija +381 31 841 039
Pošta +381 31 841 337

Detalji relacije

Polazište

TIRANA

Odredište

ZLATIBOR

Mi koristimo kolačiće da bi unaprijedili Vaše korisničko iskustvo na našem sajtu. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa upotrebom pomenutih kolačića.