Vozni red TREBINJE do PLITVIČKA JEZERA
Pogledaj vozni redO kolodvoru TREBINJE
S početka XVIII vijeka na obali rijeke Trebišnjice razvio se Stari grad – Kastel, na strateški izuzetno povoljnom položaju, što ga danas čini jednim od najpopularnijih turističkih centara u Bosni i Hercegovini.
Posebnu ljepotu Trebinju daje najduža ponornica u Evropi – rijeka Trebišnjica čije obale spaja Perovića (Arslanagića) most, Kameni most, Andrićev i Geljev most.
Unutar Starog grada nalaze se vakufi - Sultan Ahmedova džamija i Osman – pašina džamija s početka XVIII vijeka, Muzej Hercegovine i mnogobrojne uzane ulice, kapije i kamena zdanja.
U centru Trebinja nalazi se Saborni hram Svetog Preobraženja Gsopodnjeg, podignut u parku Jovana Dučića krajem XIX vijeka. Glavna obilježja grada su Hram Hercegovačke Gračanice, Manastir Tvrdoš, Manastir Dobrićevo i Pavlova pećina.
Hercegovačka Gračanica
Po mišljenju mnogih, ovo je najljepši vjerski objekat u cijeloj Hercegovini i najljepša građevina na teritoriji grada Trebinja. Sagrađena je po ugledu na Manastir Gračanicu na Kosovu i Metohiji, na brdu Crkvina, odakle se pruža jedinstven panoramski pogled na Trebinje. U okviru manastirskog kompleksa nalazi se hram posvećen Presvetoj Bogorodici, parohijski dom, galerija ikona, amfiteatar, crkvena knjižara, muzej i ljetnja bašta. Ova velelepna građevina zadužbina je Branka Tupanjca, ktitora i izvršitelja testamenta jednog od najpoznatijih južnoslovenskih književnika – Jovana Dučića. Njegova poslednja želja bila je da bude sahranjen u svom rodnom gradu, usled čega su njegovi posmrtni ostaci iz Sjedinjenih Američkih Država preneseni u ovaj manastir 2000. godine.
Manastir Tvrdoš
Kako svjedoče arheološki podaci, manastir datira iz perioda između IV i VI vijeka i tokom svog postojanja pretrpio je mnogobrojne restauracije. Tokom prve polovine XVI vijeka predstavljao je najveći skriptorijum kod Južnih Slovena. Njegova unutrašnjost živopisana je početkom XVI vijeka od strane dubrovačkog slikara Vicka Lovrova i trebinjskog monaha Marka Stefanova. Kao kulturni i duhovni centar ovog područja Tvrdoš je imao svoju bogatu riznicu koja je usled tursko-mletačkog rata 1694. godine prenijeta u Manastir Savina u Herceg Novom. Predstavlja sjedište Eparhije zahumsko – hercegovačke i primorske.
Manastir Dobrićevo
Sagrađen je u XIII vijeku i predstavlja jedan od najznačajnijih sakralnih objekata Hercegovine, živopisan od strane velikog vizantijskog umjetnika Georgija Mitrofanovića i njegovih učenika. Posvećen je Vavedenju Presvete Bogorodice i vjeruje se da je podignut od strane cara Konstantina i carice Jelene nakon njihovog povratka iz Rima. Tokom istorije pretrpio je velika oštećenja u požarima 1964. godine, kao i tokom Prvog i Drugog Svjetskog rata. Manastir se prije izgradnje hidroelektrane nalazio na desnoj obali Trebišnjice nakon čega je izmješten na područje koje je udaljeno približno 20 kilometara od Trebinja.
Pavlova pećina
Praistorijski lokalitet Pavlova pećina je hodočasno mjesto za koje se vezuju mnoge legende, što ga čini važnim za turističku ponudu Trebinja. Prema predanju, u ovoj pećini je Apostol Pavle jedno vrijeme držao svoje propovijesti, gdje je krišom od vrhovnih vlasti pokrštavao narod. U njoj se nalazi oltar i ikona Apostola Pavla kao i komadi pećinskog nakita, a njene dvorane ukrašene su stalaktitima i stalagmitima. Ono po čemu je ova pećina takođe jedinstvena je jezero koje se nalazi u njenoj unutrašnjosti, za koje se vjeruje da je ljekovito. Na ovom mjestu se svake godine okupljaju vjernici na Petrovdan.
Trebinje je grad bogatog kulturno – istorijskog nasleđa u čijoj se riznici izdvaja spomenik Njegošu, Jovanu Dučiću, Braniocima Trebinja, figura Jelene Anžujske kao i spomenici iz Prvog i Drugog svjetskog rata. Jedno od zanimljivih turističkih lokaliteta svakako je tvrđava Strač za koju se vjeruje da je drugo utvrđenje po veličini na Balkanu kao i kula ugledne porodice Brankovića koja je imala važnu stratešku ulogu u istoriji Trebinja.
Na području trebinjske opštine prostiru se mnogi sakralni objekti od kulturno – istorijskog značaja: Petro – Pavlov manastir podignut u VI vijeku još u doba cara Justinijana; Manastir Zavala podignut u XIII vijeku za koji se vjeruje se da je zadužbina kralja Dragutina; Manastir Duži podignut u XVI vijeku koji je u prošlosti bio metoh manastira Tvrdoš i sjedište hercegovačkog mitropolita; Crkva Svetog Klimenta, jedna od najstarijih na ovom podneblju; Crkva Svetog Vasilija Tvrdoškog i Ostroškog čudotvorca, podignuta na temeljima njegove rodne kuće; Crkva Svetog Arhangela Mihaila, Crkva Svetog Ilije i katolička katedrala rođenja Blažene Djevice Marije.
Turističku ponudu grada obogaćuju izletišta koja se nalaze nadomak grada - Lastva, Jazina, Studenac i Zubačka Ubla.
Ono po čemu je ovaj grad jedinstven je bašta sa šesnaest stabala platana koja je njegov glavni zaštitni simobl, kao i trebinjski vinogradi, sa kojih se proizvodi vino vrhunskog kvaliteta sa tradicijom koja seže čak i do srednjeg vijeka. Jedan od novih simbola Trebinja je i kapija čuvene kuće u kojoj se snimala serija „Ranjeni orao“.
Popularni restorani
„Mg“, „TDS“, „Stari grad“, „Porto bello“, „Alfa“, „Stara Hercegovina“, „Studenac“, „Hercegovačka kuća“, „Bendiš“, „Ognjište“, „Jazina klub“
Podrumi vina
„Vinos“, „Tvrdoš“, „Vukoje 1982“, „Anđelić“, „Dračevo“, „Sekulović“, „Popovac“, „Berak“, „Tarana“, „Lečić“, „Bojanić“, „Runjevac“, „Nožica“, „Korać“, „Marić“
SMJEŠTAJ
Hoteli i moteli
„Leotar“, „Platani“, „In“, „Viv“, „Bellevue“, „Nar“, „Konak“, „Aćimović“, „Studenac“, „San“, „Jazina“
Hosteli
„Polako“, „The Red Color“
Šoping - „Tropic“, „Bingo“, „Best“, „Konzum“
Najznačajnije kulturne manifestacije:
Svetosavske svečanosti (januar), Festival festivala (jul), Dučićeve večeri poezije (april), Trebinjske ljetne svečanosti (jun-novembar), Sajam knjiga (jul, avgust)
Najznačajnije sportske manifestacije:
Međunarodni džudo turnir (mart), Sportski kamp „Dejan Bodiroga“ (jun-jul), Regata kajaka (avgust), Izbor sportiste godine (decembar)
Važni telefoni
Informacije PTT 1185
Policija 122
Vatrogasci 123
Hitna pomoć 124
Tačno vrijeme 125
Pomoć na putu 1285
Opština Trebinje 059/273-480
Hercegovačka Gračanica 059/260-991; 059/261-362
Centar za informisanje i obrazovanje 059/260-348
Muzej 059/271-060
Kulturni centar Trebinje 070/311-555
O destinaciji PLITVIČKA JEZERA
Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. Rijeka Korana je formirala 20 jezera između kojih ima mnogo predivnih vodopada i slapova. Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.
Plitvička jezera su jedinstveni fenomen hidrografije. Voda u jezerima uglavnom dolazi iz Crne rijeke, Bijele rijeke i potoka Ljeskovac koji se ulivaju u Prošćansko jezero.
Karakteristične boje jezera, od smaragdne zelene do tirkizne, čine ljepotu i atraktivnost jezera potpunim.
Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.
Ukupna površina je 29.685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža točka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.
Dominik Vukasović paroh iz Otočca prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potiče od riječi "pličina" ili "plitvak". Stoljećima, voda je taložila krečnjak i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice).
Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelivaju i silaze jedno u drugo. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak, dok su Donja: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.
Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se 2,5 km od juga prema sjeveru.
Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sječa drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio Nacionalne ekološke mreže i europskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000.
Šume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugaga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika površina šuma, uključujući i prašume, koje predstavljaju vrhunsko stanište za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika europska mesojeda: Smeđeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokoj kvaliteti i prirodnosti staništa. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.
Razvoj turizma
Prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima datiraju iz 1861. godine. Oficiri Vojne krajine sagradili su te godine prvu turističku kuću nazvanu "Carska kuća" na Velikoj poljani, kapaciteta od samo tri sobe. Godine 1894. Plitvička jezera je posjetilo 1000 turista i putnika. Hotel sa 28 soba izgrađen je 1896. godine. Godine 1922. bilo je 250 soba. Puno je na razvoj turizma uticala izgradnja ličke pruge 1927. godine. Godine 1937. bilo je 668 smještajnih mjesta, 24.000 noćenja od čega 18.000 domaćih i 6000 stranih turista. Hotel je 1938. godine izgorio, a u Drugom svjetskom ratu uništeno je gotovo sve do tada sagrađeno.
Poslije Drugog svjetskog rata, izgrađen je hotel "Jezero" sa 500 ležaja, turističko naselje Medveđak, restoran "Lička kuća" sa tradicionalnim jelima i jedinstvenom ličkom arhitekturom, stambeno naselje Mukinje za osoblje sa dječjim vrtićem i knjižnicom. Sagrađeni su i putovi. Sagrađeni su i dalekovodi, uređene pješačke staze, uveden prevoz manjim brodovima. Godine 1971. bilo je oko 1000 postelja u Nacionalnom parku i oko 200 u blizini parka, te kamp naselje sa oko 15.500 smještaja u šatorima.
Proglašenjem Plitvičkih jezera svjetskom baštinom pod zaštiom UNESCO-a 1979. godine nastavljen je ubrzani razvoj turizma u samom nacionalnom parku koji je svoj vrhunac doživio predratnih godina.
Legenda o nastanku Plitvičkih jezera
Cio ovaj kraj se na nekim kartama još uvijek naziva Vražji vrt, zbog položaja i povijesti. Prema legendi, Plitvička jezera su nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode.
Narod se molio i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Kiša je padala tako dugo dok nivo vode nije narastao dovoljno da oformi jezera.
Zagreb - Plitvice
Split - Plitvice
Zadar - Plitvice
Šibenik - Plitvice
Dubrovnik - Plitvice