Vozni red VENECIJA do SARAJEVO

Venecija je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 272.000 stanovnika. Od 272,000 stanovnika u općini Venecija, oko 62,000 stanuje u povijesnom središtu, a većinom u velikim župama (frazione) Mestre i Marghera (kopneni dio grada). Mestre je povezan s Venecijom starijim željezničkim (1846.) i novijim automobilskim mostom (1933.), nazvanim Ponte della Libertà (Most Slobode). Mestre je najveće naselje u Italiji koji nema status autonomnog grada.

Grad je poznat po kanalima, gondolama i bogatoj povijesti, većinom neovisnog grada koji je bio središte Mletačke Republike.

Grad se nalazi na 117 manjih otoka u močvarnoj venecijanskoj laguni u venecijanskom zaljevu na sjeveru Jadranskog mora. Laguna se prostire uz talijansku obalu između ušća rijeka Po na jugu, i Piave na sjeveru.

Najznačajnije turističke atrakcije grada su:

• Trg svetog Marka (Piazza San Marco) je glavni gradski trg u Veneciji. Jedan je od rijetkih drevnih europskih trgova koji su pješačka zona, bez motoriziranog prometa koji se obavlja samo kanalima. Svi ostali trgovi u Veneciji se, zbog manje veličine, ne zovu piazza nego campi. Trg potječe iz malenog otvorenog trga ispred stare bazilike sv. Marka iz 9. stoljeća. God. 1177. uvećan je i dobio je današnji oblik, kada su zatrpani mala luka i kanal Batario, koji su do tada izolirali Duždevu palaču od trga.
• Bazilika svetog Marka je venecijanska katedrala i najpoznatija crkva u Veneciji i primjer bizantske arhitekture u Europi. Nalazi se na trgu sv. Marka u četvrti (sestiere) San Marco koja je spojena na duždevu palaču. Izvorno je bazilika bila kapela vladara Venecije, a ne zvanična gradska katedrala, dok 1807. godine nije postala sjedište venecijanske nadbiskupije.
• Duždeva palača (talijanski: Palazzo Ducale) je gotička palača koja je služila kao rezidencija duždeva (izabranih vojvoda) Mletačke Republike. Bilo je uvriježeno da nakon izbora, svaki dužd napusti svoj dom i nastani se u duždevoj palači u trajanju svog mandata.

Sarajevo ima dva autobusna kolodvora: Glavni autobusni kolodvor i Kolodvor u istočnom dijelu grada, u naselju Lukavica.

Glavni autobusni kolodvor Sarajevo je smješten u blizini centra grada, nedaleko od Glavnog željezničkog kolodvora. Ovaj kolodvor je polazište većine autobusa koji voze prema ostatku Bosne i Hercegovine, te prema međunarodnim odredištima, poput Hrvatske, Slovenije i zapadne Europe. Za autobuse koji prometuju prema destinacijama u Srbiji i Crnoj Gori i gradovima u Republici Srpskoj, polazni kolodvor je Lukavica.

Glavni autobusni kolodvor u Sarajevu je velik i prostran. Ima više od 10 perona. Unutar kolodvora nalaze se kafići i male restoracije, a ispred kolodvora nalaze se  prodavnice i ćevabdžinica, koja je najprometnije mjesto u tom dijelu grada, jer se može za relativno malo novca dobro najesti. Unutar i ispred kolodvora se nalaze kiosci. Kolodvor posjeduje i WC. Kolodvorske usluge naplaćuje se 1 KM. U neposrednoj blizini kolodvora nalazi se glavni Željeznički kolodvor.

Adresa: Put života 2, 71000, Sarajevo

Telefon: +387 33 21 31 00

Autobusni kolodvor Lukavica je smješten u istočnom dijelu Sarajeva, stoga ukoliko se nalazite u centru preporučamo vožnju taksijem ili trolejbusom br.103 ili 107 kojim idete do stajališta Dobrinja. Autobusni kolodvor Lukavica od stajališta Dobrinja je udaljen 2 minute pješke. Imajte na umu da vožnja trolejbusom traje dosta dugo i da znaju biti velike gužve. Stoga ukoliko putujete sa prtljagom razmislite o tome da uzmete taxi, koji je relativno jeftin u Sarajevu. Kolodvor posjeduje natkrivene perone, caffe bar, restoraciju, prodavnicu i čekaonicu. Izlaz na perone je kontroliran i nije moguć bez vozne karte. Autobusni kolodvor Istočno Sarajevo radi svaki dan od 05h do 22h.

Adresa: Srpskih vladara 2, 71123, Istočno Sarajevo

Telefon: +387 57 317 377