Vozni red

ZAGREB

PTUJ

ZAGREB PTUJ
PTUJ ZAGREB

Vozni red ZAGREB do PTUJ

Pogledaj vozni red

O relaciji

Autobus od ZAGREB do PTUJ prolazi između ostalog i kroz gradove VARAŽDIN (zavisno od rute linije). Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 133 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 02 sata i 15 min. S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prelaza moguća su i duža zadržavanja u periodu turističke sezone. Obavezno ponesite identifikaciona dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prije prelaska granice.
Prtljag se obično plaća po torbi na svim polascima u zavisnosti od prevoznika. Na linijama saobraćaju autobusi visoke i srednje turističke klase dok na kraćim relacijama neki prevoznici organizuju putovanje turističkim kombijima ili malim autobusima.
Red vožnje ZAGREB - PTUJ postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja

O kolodvoru ZAGREB

Autobusni kolodvor Zagreb (pogledajte kratak opis grada Zagreba) predstavlja najveći, najprometniji i najmodernije opremljeni kolodvor u Hrvatskoj, povezujući Glavni grad kako sa ostalim djelovima Hrvatske tako i sa većinom ostalih europskih metropola. Lociran je uz Aveniju Marina Držića, u blizini središnjeg trga i velikih prometnica i sadrži nekoliko parkirališta.Osnovan je 1961. godine, dok je postojeća kolodvorska zgrada izgrađena 1987. godine.

Kolodvor nudi putnicima i ostalim korisnicima velik broj usluga kao i mnogobrojna mjesta za odmor, kupovinu i zabavu.

Prostor unutar  kolodvora obiluje različitim sadržajima koji su neophodni kako bi putovanje bilo što ugodnije:

  • nekoliko manjih  kioska, suvenirnica i prodavaonica (Tobacco shop, Tisak Media, Kraš, Konzum itd.),
  • pekara “ Dubravica”,
  • dežurna ljekarna “Farmacia”
  • Hrvatska poštanska banka i bankomati
  • Hrvatska pošta
  • Hrvatska lutrija
  • klubovi “Admiral” i “Automat” (00-24) klub
  • aparati s raznim grickalicama, toplim i hladnim napitcima kao i odskora sa voćem 

 

Na prvom katu nalazi se Turistički informativni centar gdje su dostupne sve potrebne informacije o gradu kao  i razni promotivni materijali.  Radno vrijeme centra je od 09-21 čas, dok vikendom i praznikom od 10-17 časova.
 

 

Osim informacija o redu vožnje sa Zagrebačkog kolodvora, Informativna služba Autobusnog kolodvora pruža i informacije o polascima i dolascima autobusa iz ostalih gradova Hrvatske i Europe. Osim unutar same kolodvorske zgrade, kupovina putne karte može se ostvariti i putem interneta ili se naručiti telefonskim putem, nakon čega se po zahtjevu dostavlja na kućnu adresu. Usluga telefonske rezervacije karte iznosi 12kn sa PDV-om.

 

U zgradi autobusnog kolodvora također se nalazi zahod i garderoba. Garderoba je smještena kod dolaznog perona br. 106 i njeno radno vrijeme je od 00-24 časa. Unutar njenih prostorija nalazi se Cargo servis za prijem i otpremu pošiljki.

Pohrana i čuvanje prtljage iznosi 5,00 kn po satu i po komadu za prvih četiri sata, dok 2,50 kn za svaki sljedeći sat. Za vangabaritnu i osjetljivu prtljagu ( putne torbe teže od 40 kg, radio i TV aparati, bicikli itd.) iznosi 10,00 kn po satu i komadu.

Putnicima je dostupno čak pet tramvajskih linija dnevnog prijevoza koje povezuju Autobusni kolodvor s gotovo svim dijelovima grada.:

Također, u blizini kolodvora dostupan je i tramvajski saobraćaj, zahvaljujući kojem se do Glavnog željezničkog kolodvora može stići za pet, dok do Trga Bana Jelačića za deset minuta.

Zračnu luku Zagreb sa zagrebačkim autobusnim kolodvorom povezuju autobusi Pleso prijevoza čiji su uredi i stajališta locirani u prizemlju zgrade  Autobusnog kolodvora Zagreb, kod parkirališta za automobile.

 

Informacije i rezervacije autobusnih karata za pozive iz Hrvatske : 060 313 333

Informacije i rezervacije autobusnih karata za pozive iz inozemstva: +385 1 6112 789

Email : promet@akz.hr 

 

 

Adresa autobusnog kolodvora:

 

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o Podružnica Autobusni kolodvor Zagreb

Avenija Marina Držića 4 10000 Zagreb

Tel:   +385 1 6008 600 ; Fax:  +385 1 6008 616 
 
 

O destinaciji PTUJ

Ptuj se nalazi u istočnom dijelu Slovenije, u južnom dijelu pokrajine Štajerske. Grad se nalazi 30 km jugoistočno od Maribora, prvog većeg grada.

Ptuj je važno prometno čvorište. Kroz grad vodi željeznica iz Pragerskog do Ormoža i dalje u Hrvatsku ili u Mursku Sobotu, i dalje u Mađarsku preko Hodoša.

Položaj grada je u dolini rijeke Drave, krajnje zapadnom dijelu Panonske nizine, na mjestu gdje je ova dolina najšira. Začetak, danas povijesno jezgro Ptuja je na brijegu iznad rijeke, sa koga se lako nadzirala okolna ravnica. Nadmorska visina Ptuja je 232 m.

Područje Ptuja je bilo naseljeno još u mlađem kamenom dobu. Kelti su naseljavali Ptuj u kasno željezno doba. U 1. stoljeću pr. Kr. naseobina je bila pod kontrolom starog Rima. Prvo pisano poimanje Ptuja, pod prvobitnim nazivom Poetovio, datira iz 69. godine n.e., kada je bio izabran rimski car Vespazijan. Već u doba Rima Ptuj se razvio u izuzetno važno trgovačko, carinsko i upravno središte. Godine 103. za vrijeme imperatora Trajana, Ptuj je dobio status civilnog središta i naziv Colonia Ulpia Traiana Poetovia. Grad je imao 40.000 stanovnika dok ga nisu napali Huni.

570. godine n.e., grad je bio okupiran od strane Avara i starih Slavena. Između 840. i 874. g. pripadao je Balatonskoj kneževini Slavena Pribina i Kocelja. Između 874. i 890. g. Ptuj je postepeno pao pod utjecaj Biskupije Salzburga. Kao njemački Petau, uključen je bio u vojvodstvo Štajerske 1555. godine.

Godine 1376. godine Ptuj je dobio svoj gradski statut. U 17. stoljeću, kad su Turci zauzeli veći dio Ugarske, Ptuj je privredno potpuno propao. U 19. stoljeću grad se nalazio dalje od važnih prometnih pravaca.

Prema zadnjem austrijskom popisu stanovništva iz 1910. godine, 86% stanovništva grada Ptuja su bili Nijemci. Okolina Ptuja je bila pretežno naseljena slovenskim stanovništvom. Za vrijeme njemačke okupacije, od 1941-45. godine, slovensko stanovništvo je bilo nasilno iseljavano iz Ptuja. Njihove kuće su bile preuzete uglavnom od strane Nijemaca iz Bolzana. Kasnije, nakon njemačke kapitulacije, svi Nijemci su bili prisilno iseljeni u Austriju.

Detalji relacije

Polazište

ZAGREB

Odredište

PTUJ

Mi koristimo kolačiće da bi unaprijedili Vaše korisničko iskustvo na našem sajtu. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa upotrebom pomenutih kolačića.