Vozni red

ZLATIBOR

ŠTUTGART

ZLATIBOR ŠTUTGART
ŠTUTGART ZLATIBOR

Vozni red ZLATIBOR do ŠTUTGART

Pogledaj vozni red

O kolodvoru ZLATIBOR

Zlatibor je planina i park prirode u Srbiji koji se prostire na površini od oko 1.000 km², dugačak je 55 km, a širok do 20 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Najviši vrh planine je Tornik (1.496 m).
Zlatibor se nalazi u sjevernom dijelu područja Starog Vlaha, graničnog područja između Raške, Hercegovine i Polimlja. Obuhvaća područja tri općine Republike Srbije: Čajetina i dio općine Užice (Kremanska regija), sjeverni Zlatibor i manji dio općine Nova Varoš (Murtenička regija), južni Zlatibor.
Zlatibor je oduvek imao veliki granični značaj. Na brdu Cigli kod Jablanice i danas se prepoznaje granica Srbije sa dva carstva - Austro-Ugarskom i Turskom. Prvi pisani tragovi o samom nazivu planine, ali i ovog kraja, potiču iz vremena Prvog srpskog ustanka. Vjeruje se da je planina dobila ime po vrlo rijetkoj vrsti bijelog bora, tzv zlatnog bora koji je pod zaštitom države.
S obzirom da se nalazi u geografskom središtu Srbije, dobro je povezan sa svim većim gradovima u regionu. Zlatibor se nalazi na pola puta od Beograda prema Crnogorskom i Dubrovačkom primorju. Kroz njega prolaze mnoge važne magistralne i željezničke pruge, među kojima je i pruga Beograd-Bar. Najbliži veći grad je Užice.
S obzirom na to da je planina izuzetne ljepote i ugodne klime, vrlo je pogodna za razne vrste turizma. Zlatibor je ljekovita banja, rekreativni centar, skijalište, centar kulturnih događanja i okupljanja ljudi iz cijelog svijeta.
Zlatiborski kraj obiluje velikim brojem kulturno-povijesnih spomenika među kojima posebno mjesto zauzimaju lokalne crkve i manastiri: Jablanička crkva, manastir Uvac, manastir Dubrava, samo su neki od najpoznatijih.
Izleti u okolna sela, na konjima, kočijama ili terenskim vozilima "quadovima", zabave u diskotekama i noćnim klubovima, česti koncerti poznatih glazbenika, rekreacija na teniskim i golf terenima, moderna skijališta, tradicionalna domaća kuhinja, govore nam da je Zlatibor sinonim za univerzalni odmor.
 
Noćni život
 
Diskoteke "Vendom", "Sunset", "Alibi", Irish Pub
 
Restorani
 
Kafana "Gaj", "Gozba", "Zlatni bor", "Mačak", "Rujno", "Fenix", "Jezero", "Perun", "Vila", "Zlatiborski pastuv"
 
Konobe
 
"Acoustic", "Mitrovića kafana", "Adagio", "Casa de vinos", "Akter", "Koliba kod Milunke"
 
Manifestacije
 
„Dani pastrve“, Festival „Zalet“, „Jablanički Višeboj“, Tradicionalni doček Nove godine na Kraljevom trgu, „Pršutijada“
 
Smještaj
 
Popularni hoteli i moteli
 
"Palisad", "Mona Plaza", "Olimp", "Vila Borova", "Tornik", "Agape", "Buket", "Queen of Zlatibor"
 
Šoping
 
Zlatiborska pijaca, Tržni centar bb Zlatibor, "Geen Plaza"
 
Važni telefoni
 
Turistička organizacija Zlatibor +381 31 841 646
Dom zdravlja +381 31 841 279
Apoteka Zlatibor (ambulanta) +381 31 841 003
Policija +381 31 841 039
Pošta +381 31 841 337

O destinaciji ŠTUTGART

Štutgart (njem. Stuttgart) je glavni grad njemačke pokrajine Baden-Virtemberg. Sa oko 593.000 stanovnika, Štutgart je najveći grad te pokrajine i šesti po veličini u Njemačkoj, poslije Dortmunda i Esena. Ovaj grad je s pokrajinskim parlamentom, sjedištem vlade Baden-Virtemberga kao i drugim pokrajinskim institucijma, politički centar te pokrajine. Najbliži veći gradovi su Frankfurt (oko 204 km sjeverozapadno) i Minhen (oko 220 km jugoistočno od Štutgarta).

Štutgart se nalazi na oko sat vremena udaljenosti od Švarcvalda i Švapske Jure. Središte grada se nalazi u plodnoj dolini, ugniježđeno između vinograda i guste šume u blizini rijeke Nekar. U vrućim ljetnim danima, lokalno stanovništvo ovo područje opisuje kao „štutgartski kazan“. Kao rezultat ogromne visinske razlike, u i oko grada se nalazi oko 400 stepeništa , što približno čini oko 20 km stepeništa. Mnoga vode podrijetlo iz vremena kada su vinogradi okruživali cijelu dolinu. Čak i danas, postoje vinogradi koji su udaljeni manje od 500 m od glavnog željezničkog  kolodvora.

Smatra se da je sam grad Štutgart osnovan oko 950. godine, neposredno prije bitke na Leškom polju. Osnovao ga je švapski vojvoda Ludolf, jedan od sinova cara Svetog rimskog carstva Otona I Velikog. Grad se koristio za uzgajanje konja u plodnim udolinama, u blizini današnjeg centra grada, iako su nedavna arheološka iskopavanja pokazala da je ovo područje već bilo u vlasništvu merovinških farmera.

Grb grada Štutgarta prikazuje crnog konja koji stoji na zadnjim nogama, na žutoj pozadini. Poznato je da je u sadašnjem obliku prvi put korišten 1938, dok su se ranije koristile različite varijante i boje, često i sa dva konja. Ovaj hipotetički grb daje naznake o podrijetlu naziva Štutgart. Moguće podrijetlo imena grada vodi od staronjemačkog naziva štuotgarten, gdje riječ štuot navodi na staroengleski pojam stod u značenju konjušnica, ergela. Staronjemački pojam garten označava mjesto prvobitnog naselja. Također, logo automobilske kompanije Porše sadrži izmijenjenu verziju gradskog grba.

U gradu se nalazi pet od ukupno 11 državnih muzeja u pokrajini Baden-Virtemberg. Jedna od najznačajnih je stara državna galerija (Staatsgalerie) koja je otvorena 1843, a proširena 1984. godine. U njoj se čuvaju umjetnička djela iz mnogih epoha, od 14. stoljeća do moderne umjetnosti uključujući djela Rubensa, Rembranta, Monea, Renoara, Sezana i Beusa.

Motocikl i automobil na četiri točka su izumljeni u Štutgartu, po čemu su se proslavili Gotlib Dajmler i Karl Benc. Već 1887. godine Dajmler i Vilhelm Majbah su osnovali kompaniju „Dajmler Motoren Geselšaft“ i započeli industrijsku proizvodnju automobila. Iz tog razloga, Štutgart s pravom zovu kolijevkom automobila u svjetskim razmjerima. Mercedes-Benc, Porše i Majbah se i danas proizvode u Štutgartu i njegovoj okolici. Ovdje je proizveden i prvi prototip Folksvagen bube, koju je dizajnirao u Štutgartu Ferdinand Porše.

Štutgart posjeduje međunarodnu zračnu luku (njem. Flughafen Stuttgart) koja se nalazi oko 13 km južno od centra grada na području koje pripada susjednom gradiću Lajnfelden-Ehterdingenu. Veze od aerodroma do centra grada su izuzetno dobre, tako da je potrebno oko 30 minuta da se od aerodroma dođe do centra koristeći linije S-Bana - S2 ili S3. Aerodrom u Štutgartu je jedini veći gradski aerodrom u Njemačkoj koji ima samo jednu pistu.

Pored aerodroma prolazi državni auto-put A8 (Autoban A8), koji određuje južnu granicu grada. Povezuje Luksemburg, preko Sarbrikena, Karlsruea, Štutgarta, Minhena i Salcburga, sa Bečom.

Drugi značajniji auto-putevi prema Štutgartu su A81 (pravac Cirih–Zingen–Vircburg–Hamburg) i A831.

Detalji relacije

Polazište

ZLATIBOR

Odredište

ŠTUTGART

Mi koristimo kolačiće da bi unaprijedili Vaše korisničko iskustvo na našem sajtu. Korišćenjem našeg sajta, slažete se sa upotrebom pomenutih kolačića.