Ред вожње СПЛИТ до ХЕЛСИНГБОРГ
Погледај ред вожњеО станици СПЛИТ
Split, jedna od najznačajnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj, nastao je unutar Dioklecijanove palače, tokom VI stoljeća. Po legendi, prvi stanovnici Splita bili su izbjeglice iz rimskog grada Salone kojeg su uništili Avari. Ovaj, po veličini drugi grad u Republici Hrvatskoj okružen je svojim povjesnim predgrađima i dijeli se na Stari grad (unutar Dioklecijanove palače) i Novi grad ( zapadno od Starog grada, s Narodnim trgom). Povjesna gradska jezgra Splita nalaze se na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine od 1979. godine.
Sa njegove istočne strane nalazi se rijeka Žrnovnica, a sa zapadne strane rijeka Jadra. Smješten je na jednom od najsunčanijih dijelova srednjeg Mediterana. Njegove najvažnije znamenitosti su Dioklecijanova palača i gradska jezgra, gradska šetnica Riva, Marjan kao i plaža Bačvice slavna po "Piciginu", jedinstvenoj igri nastaloj baš na tom mjestu. Ka sjevernom zidu palače nalazi se grandiozni kip Grgura Ninskog, rad veličanstvenog kipara Ivana Meštrovića u čijoj su blizini smještena veličanstvena Zlatna vrata koja su vodila do grada Salone i koja je smio koristiti samo car Dioklecijan i njegova obitelj.
Svakako nezaobilazno mjesto prilikom posjeta ovom drevnom gradu predstavlja carski trg Peristil, jedan od najvažnijih arhitektonskih djela kasnorimske arhitekture, na kom se nalazi 3500 godina stara egipatska sfinga. Uz trg se uzdiže zvonik jedne od najstarijih kršćanskih katedrala na svijetu - katedrala Svetog Dujma, splitskog zaštitnika, koja je smještena u nekadašnjem carskom mauzoleju. Tijekom ljeta ovdje se svakodnevno vrši smjena Dioklecijanove straže koja biva ispraćena carskim pozdravima sugrađanima i turistima.
Jedno od glavnih obilježja grada, gradska šetnica Riva štiti jedno od najvećih splitskih turističkih atrakcija - Dioklecijanove podrume - nekad skladište za svakodnevne potrebe stanovnika Palače, danas poznata po tome što su u njoj snimljene scene iz serije “Igra prijestolja“.
Splićani su poznati kao hedonisti i ljubitelji kulturnog života. Gradski društveni život odvija se na Narodnom trgu (Pjaci), Prokurativu - prekrasnom trgu nalik Trgu Svetog Marka u Veneciji, kao i kroz Marmontovu ulicu. Još od srednjeg vijeka Narodni trg predstavlja središte zabave i odmora a značajan je i po tome što se na njemu nalazi stara gotička gradska vijećnica.
Split je važno hrvatsko, mediteransko kulturno središte, po veličini danas i drugi sveučilišni centar u Hrvatskoj.
FESTIVALI
Mediteran film – lipanj; „Ultra Europe“ – srpanj; Splitsko ljeto; Festival komorne glazbe; Split film – rujan; „Cro Patria“
MANIFESTACIJE
Advent u Splitu, „Noć Muzeja“, „Dani kršćanske kulture“, „Dani Dioklecijana“, „Mrdujska regata“, „Svitsko prvenstvo u piciginu“
KULTURNI ŽIVOT
Kazališta – Gradsko kazalište lutaka, Gradsko kazalište mladih, HNK „Split“
Muzeji – Arheološki muzej, Crikvine – Kaštelet, Etnografski muzej, Franjevački samostan Svetog Ante, Hrvatski pomorski muzej, Kuća slave splitskog sporta, Muzej grada Splita, Muzej Has, Prirodoslovni muzej, Riznica katedrale, Živi muzej
Galerije – „Vasko Lipovac“, „Foto klub Split“, „Emanuel Vidović“, Galerija konzervatorskog odjela, „Kula“, „Meštrović“, „Morska“, „Umjetnina“, „Francusko društvo“, Multimedijalni kulturni centar
Bioskop – „Central“, „Cineplexx“, „Cinestar Split“, „Karaman“, „Zlatna vrata“
Kulturni centri – Kulturni centar Novog Sada, Omladinski centar, Studentski kulturni centar, Dečji kulturni centar
NOĆNI ŽIVOT
Klubovi
„Bačvice“, „Bounty“, „Pino“, „Ghetto club Split“, „Hemingway“, „Inbox“, „Jungla“, „Luxor“, „Plava kava“, „O’Hara”, “Tropic”, “Vanilla”
SMJEŠTAJ
Hoteli
„Atrium“, „Park“, „Art“, „Dioklecijan“, „Cornaro“, „Dalmina“, „Fanat“, „Globo“, „Luxe“, „Marmot“, „Marul“, „President“, „Jupiter“, „Radisson Blu Resort Hotel“, „Vestibul“, „Adriana“, „Divota“
Hosteli
„Renato“, „Adriatic“, „Ana“, „Apinelo“, „Design“, „Dual“, „Emanuel“, „101 Dalmatinac“
Marine
ACI, „Jadran“, „Mornar“, „Špinut“, „Split“, „Zenta“
ŠOPING - TC „City Center one“, TC „Joker“, centar grada, tržnica „Pazar“
О дестинацији ХЕЛСИНГБОРГ
Хелсингборг је град и општина која се налази у Скåнеу (Сканији), јужној Шведској, на најужем дијелу Ересунда. Удаљен је од данског града Хелсингера 4 км, до кога је сваких двадесет минута могућ превоз бродом. Хелсингборг је значајан индустријски град и има другу највећу луку у Шведској. По величини, Хелсингборг је девети највећи град Шведске и други највећи град Сканије са 91.640 становника. Град је основан 1086. године, што га чини једним од најстаријих градова Скандинавије. Вјерује се да је ово подручје било насељено већ крајем 10. вијека.
Прве грађевине Хелсингборга биле су три цркве: Црква светог Клемента, Црква светог Петра и Црква светог Олаја. У 12. вијеку саграђен је градски дворац и око њега округли торањ, чији су зидови имали дубину од 4 м. У 14. вијеку људи су се почели насељавати на обали. Тада је подигнута Црква свете Марије и градски дворац се преградио у тврђаву, високу 35 м, која и дан-данас постоји (рестаурисана 1893-1894. године). Хелсингборг је у ово вријеме био један од значајнијих градова Данске.
1332. године шведски краљ Магнус Ериксон заузео је Хелсингборг и дао га у залог за 34.000 марака сребра. У 17. и 18. вијеку град је веома оштећен и велики дио становништва је избјегао у данско-шведским ратовима. 1658. године Хелсингборг је припао Шведској. Данци су затим неколико пута покушали заузети град, али без успјеха. Ово вријеме је прожето ратним стањем, ширењем шведског утјецаја и економске стагнације, па је Хелсингборг 1770. године имао само 1.300 становника. Међутим, у другој половини 19. вијека Хелсингборг се почиње знатно опорављати.
Данас је Хелсинборг савремени град са посебно развијеном индустријом. Посљедње двије деценије посебно се развијају трговина, услуге и туризам.
Град је веома важно саобраћајно чвориште у Скандинавији. У њему је друга по величини лука у Шведској.
Један од 4 братска града Хелсингборгу је и хрватски Дубровник.