Ред вожње

ТРЕБИЊЕ

АЛЕКСИНАЦ

ТРЕБИЊЕ АЛЕКСИНАЦ
АЛЕКСИНАЦ ТРЕБИЊЕ

Ред вожње ТРЕБИЊЕ до АЛЕКСИНАЦ

Погледај ред вожње

О станици ТРЕБИЊЕ

S početka XVIII vijeka na obali rijeke Trebišnjice razvio se Stari grad – Kastel, na strateški izuzetno povoljnom položaju, što ga danas čini jednim od najpopularnijih turističkih centara u Bosni i Hercegovini. 
Posebnu ljepotu Trebinju daje najduža ponornica u Evropi – rijeka Trebišnjica čije obale spaja Perovića (Arslanagića) most, Kameni most, Andrićev i Geljev most.
Unutar Starog grada nalaze se vakufi - Sultan Ahmedova džamija i Osman – pašina džamija s početka XVIII vijeka, Muzej Hercegovine i mnogobrojne uzane ulice, kapije i kamena zdanja. 
U centru Trebinja nalazi se Saborni hram Svetog Preobraženja Gsopodnjeg, podignut u parku Jovana Dučića krajem XIX vijeka. Glavna obilježja grada su Hram Hercegovačke Gračanice, Manastir Tvrdoš, Manastir Dobrićevo i Pavlova pećina.


Hercegovačka Gračanica 
Po mišljenju mnogih, ovo je najljepši vjerski objekat u cijeloj Hercegovini i najljepša građevina na teritoriji grada Trebinja.  Sagrađena je po ugledu na Manastir Gračanicu na Kosovu i Metohiji, na brdu Crkvina, odakle se pruža jedinstven panoramski pogled na Trebinje. U okviru manastirskog kompleksa nalazi se hram posvećen Presvetoj Bogorodici, parohijski dom, galerija ikona, amfiteatar, crkvena knjižara, muzej i ljetnja bašta. Ova velelepna građevina zadužbina je Branka Tupanjca, ktitora i izvršitelja testamenta jednog od najpoznatijih južnoslovenskih književnika – Jovana Dučića. Njegova poslednja želja bila je da bude sahranjen u svom rodnom gradu, usled čega su njegovi posmrtni ostaci iz Sjedinjenih Američkih Država  preneseni u ovaj manastir 2000. godine. 


Manastir Tvrdoš 
Kako svjedoče arheološki podaci, manastir datira iz perioda između IV i VI vijeka i tokom svog postojanja pretrpio je mnogobrojne restauracije. Tokom prve polovine XVI vijeka predstavljao je najveći skriptorijum kod Južnih Slovena. Njegova unutrašnjost živopisana je početkom XVI vijeka od strane dubrovačkog slikara Vicka Lovrova i trebinjskog monaha Marka Stefanova. Kao kulturni i duhovni centar ovog područja Tvrdoš je imao svoju bogatu riznicu koja je usled tursko-mletačkog rata 1694. godine prenijeta u Manastir Savina u Herceg Novom. Predstavlja sjedište Eparhije zahumsko – hercegovačke i primorske.


Manastir Dobrićevo 
Sagrađen je u XIII vijeku i predstavlja jedan od najznačajnijih sakralnih objekata Hercegovine, živopisan od strane velikog vizantijskog umjetnika Georgija Mitrofanovića i njegovih učenika. Posvećen je Vavedenju Presvete Bogorodice i vjeruje se da je podignut od strane cara Konstantina i carice Jelene nakon njihovog povratka iz Rima. Tokom istorije pretrpio je velika oštećenja u požarima 1964. godine, kao i tokom Prvog i Drugog Svjetskog rata. Manastir se prije izgradnje hidroelektrane nalazio na desnoj obali Trebišnjice nakon čega je izmješten na područje koje je udaljeno približno 20 kilometara od Trebinja.


 Pavlova pećina
Praistorijski lokalitet Pavlova pećina je hodočasno mjesto za koje se vezuju mnoge legende, što ga čini važnim za turističku ponudu Trebinja. Prema predanju, u ovoj pećini je Apostol Pavle jedno vrijeme držao svoje propovijesti, gdje je krišom od vrhovnih vlasti pokrštavao narod. U njoj se nalazi oltar i ikona Apostola Pavla kao i komadi pećinskog nakita, a njene dvorane ukrašene su stalaktitima i stalagmitima. Ono po čemu je ova pećina takođe jedinstvena je jezero koje se nalazi u njenoj unutrašnjosti, za koje se vjeruje da je ljekovito. Na ovom mjestu se svake godine okupljaju vjernici na Petrovdan.
Trebinje je grad bogatog kulturno – istorijskog nasleđa u čijoj se riznici izdvaja spomenik Njegošu, Jovanu Dučiću, Braniocima Trebinja, figura Jelene Anžujske kao i spomenici iz Prvog i Drugog svjetskog rata. Jedno od zanimljivih turističkih lokaliteta svakako je tvrđava Strač za koju se vjeruje da je drugo utvrđenje po veličini na Balkanu kao i kula ugledne porodice Brankovića koja je imala važnu stratešku ulogu u istoriji Trebinja. 
Na području trebinjske opštine prostiru se mnogi sakralni objekti od kulturno – istorijskog značaja: Petro – Pavlov manastir podignut u VI vijeku još u doba cara Justinijana; Manastir Zavala podignut u XIII vijeku za koji se vjeruje se da je zadužbina kralja Dragutina; Manastir Duži podignut u XVI vijeku koji je u prošlosti bio metoh manastira Tvrdoš i sjedište hercegovačkog mitropolita; Crkva Svetog Klimenta, jedna od najstarijih na ovom podneblju; Crkva Svetog Vasilija Tvrdoškog i Ostroškog čudotvorca, podignuta na temeljima njegove rodne kuće; Crkva Svetog Arhangela Mihaila, Crkva Svetog Ilije i katolička katedrala rođenja Blažene Djevice Marije.
Turističku ponudu grada obogaćuju izletišta koja se nalaze nadomak grada - Lastva, Jazina, Studenac i Zubačka Ubla.
Ono po čemu je ovaj grad jedinstven je bašta sa šesnaest stabala platana koja je njegov glavni zaštitni simobl, kao i trebinjski vinogradi,  sa kojih se proizvodi vino vrhunskog kvaliteta sa tradicijom koja seže čak i do srednjeg vijeka. Jedan od novih simbola Trebinja je i kapija čuvene kuće u kojoj se snimala serija „Ranjeni orao“.


Popularni restorani

„Mg“, „TDS“, „Stari grad“, „Porto bello“, „Alfa“, „Stara Hercegovina“, „Studenac“, „Hercegovačka kuća“, „Bendiš“, „Ognjište“, „Jazina klub“


Podrumi vina
„Vinos“, „Tvrdoš“, „Vukoje 1982“, „Anđelić“, „Dračevo“, „Sekulović“, „Popovac“, „Berak“, „Tarana“, „Lečić“, „Bojanić“, „Runjevac“, „Nožica“, „Korać“, „Marić“


SMJEŠTAJ

Hoteli i moteli
„Leotar“, „Platani“, „In“, „Viv“, „Bellevue“, „Nar“, „Konak“, „Aćimović“, „Studenac“, „San“, „Jazina“

Hosteli
„Polako“, „The Red Color“

Šoping  - „Tropic“, „Bingo“, „Best“, „Konzum“


Najznačajnije kulturne manifestacije: 

Svetosavske svečanosti (januar), Festival festivala (jul), Dučićeve večeri poezije (april), Trebinjske ljetne svečanosti (jun-novembar), Sajam knjiga (jul, avgust)

Najznačajnije sportske manifestacije:

Međunarodni džudo turnir (mart), Sportski kamp „Dejan Bodiroga“ (jun-jul), Regata kajaka (avgust), Izbor sportiste godine (decembar)


Važni telefoni

Informacije PTT 1185 
Policija 122 
Vatrogasci 123 
Hitna pomoć 124 
Tačno vrijeme 125 
Pomoć na putu 1285 
Opština Trebinje 059/273-480 
Hercegovačka Gračanica 059/260-991; 059/261-362 
Centar za informisanje i obrazovanje 059/260-348 
Muzej 059/271-060 
Kulturni centar Trebinje 070/311-555

О дестинацији АЛЕКСИНАЦ

Алексинац је град у Србији и седиште општине у Нишавском округу. Према попису из 2022. године, има око 14.590 становника. Алексинац се налази 30 километара од Ниша, северно, на аутопуту за Београд, али је мање познато да се налази на раскрсници 2 друга главна пута, од којих један води из североисточне Србије и Сокобање преко Алексинца до Топлице; други пут води из источне Србије преко Алексинца, па даље ка Крушевцу и западној Србији.
 
Почев од 16. века имамо податке о Алексинцу и већини околних насеља. Најстарији податак налази се у дефтеру за Крушевачки санџак, број 55, писаном 1516. године. Из њега закључујемо да су готово сва садашња насеља на тој територији, као и сам Алексинац, средњовековног порекла.
 
У прошлости је од великог значаја за развој Алексиначког краја било то што је кроз њега пролазио Цариградски друм, са којег се одвајао пут за Сокобању и Књажевац. Цариградски друм је превозио робу из Турске у средњу Европу, па га је кнез Милош темељно поправљао и одржавао.
 
Данас пољопривредно земљиште заузима чак 64% територије града, а око 60% домаћинстава се бави пољопривредном производњом. Са овим процентом, Алексиначки крај се сматра високо развијеним пољопривредним регионом. Већина индустријских предузећа је затворена због дубоке финансијске кризе. Нека предузећа су приватизована, док друга чекају реконструкцију. Индустрија је концентрисана у самом граду и у Алексиначком руднику.
 
Природна лепота Алексинца огледа се у изванредној разноликости предела где се смењују питомe долине, густе шуме, пространи пашњаци и високи стеновити врхови, тако да подручје ове општине има све услове за развој сеоског туризма.
 
Град има Центар за културу и уметност, аматерско позориште, музичку школу, Музеј локалне историје и добро опремљену јавну библиотеку. Алексинац је одувек био гостољубив и отворен град. Са парком Брђанка, у коме се налази споменик руским добровољцима погинулим у рату 1876. године, и Руском црквом у селу Горњи Адровац, изграђеном на месту погибије пуковника Рајевског, руског добровољца који је погинуо борећи се против Турака 20. августа 1876. године, затим са Бованским језером, са два средњовековна манастира, у Липовцу и у селу Прасковче, Алексинац представља значајну туристичку дестинацију у овом делу Србије. Сеоски туризам се негује у селима Радевац, Липовац и Горњи Адровац, где су изграђени смештајни капацитети и прилагођени како би туристима пружили потпуни комфор. У овим селима туристи могу да се упознају са традиционалним и готово заборављеним занимањима и занатима, да припремају традиционална јела... Према подацима Туристичко-спортске организације општине Алексинац, туристи који посећују град показују највеће интересовање за посету историјским споменицима, црквама и манастирима, такозвани верски туризам.
 
Кафићи
Кафе Рестарт, Дом, Вавилон, План Б, New pressing, Барон.
 
Ресторани
Тиха ноћ, Златно ћоше плус, Искра, Оаза, Морава
 
 
Манифестације
Ал Рок Фест, Такмичење хармоникаша, Меморијал „Сања Павловић“, Фестивал хорова, оркестара и камерних ансамбала општине Алексинац
 
 
Смештај
Популарни хотели и мотели
Вила Власта, Алексинац центар-Војислав Ерор, Алексинац центар, Сеоско туристичко газдинство Стојковић, Бовански Видиковац
 
 
Шопинг
Тржни центар МОДА, Робна кућа Ђорђевић, Балектра Алексинац
 
 
 
Важни телефони
Дом здравља 018 804-167
 
Апотека 018 804-015
 
Аутобуска станица 018 804-535
 
Полицијска станица 018 4101-660
 
Добровољна ватрогасна јединица 018 804-239
 
Хитна помоћ 018 804-366

Детаљи релације

Полазиште

ТРЕБИЊЕ

Одредиште

АЛЕКСИНАЦ

Ми користимо колачиће да бисмо побољшали ваше корисничко искуство на нашем веб сајту. Кориштењем нашег веб сајта прихватате употребу колачића.